Vrijeme najviše opterećuje organizam kad se naglo mijenja: pri prolasku fronte, uz jugo te za toplinskih i hladnih valova. Tada se kod osjetljivih ljudi, meteoropata, češće javljaju glavobolja, slabije raspoloženje, loš san i manjak koncentracije, a kronični bolesnici mogu osjetiti pogoršanje. DHMZ zato svaki dan objavljuje biometeorološku prognozu za idućih pet dana.
- Biometeorološka prognoza DHMZ-a svaki dan opisuje kako će vrijeme idućih dana djelovati na meteoropate i kronične bolesnike.
- Najnepovoljnije su nagle promjene vremena, prolazak fronte i jugo; studija iz Splita našla je više srčanih udara za dana s jugom.
- Vremenska osjetljivost je stvarna, ali je ljudi precjenjuju: u jednoj studiji 62 % bolesnika s migrenom smatralo je da na njih djeluje vrijeme, a mjerenja su to potvrdila za 51 %.
- HZJZ za vrućine savjetuje izbjegavanje sunca od 10 do 17 sati i prostor ispod 32 °C danju i 24 °C noću.
- Za hladnoće srčani i plućni bolesnici trebaju izbjegavati rana jutra i kasne večeri na otvorenom i disati kroz šal.
Dan prije nego što zapuše jugo, neki ljudi to znaju bez prognoze. Boli ih glava, slabije spavaju, sve ih živcira. Liječnici i meteorolozi za to imaju naziv: meteoropatija, odnosno pojačana osjetljivost na promjene vremena.
Područje koje se time bavi zove se biometeorologija. U Hrvatskoj ga prati i Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), koji svaki dan objavljuje posebnu prognozu upravo za ljude osjetljive na vrijeme.
Što je biometeorološka prognoza
Biometeorološka prognoza je kratak tekst na stranicama DHMZ-a, meteo.hr, koji za idućih pet dana opisuje kako će vrijeme djelovati na ljude. Ne daje brojke, nego procjenu: jesu li biometeorološke prilike povoljne, razmjerno povoljne ili nepovoljne, i kakve se tegobe mogu očekivati.
Tipična rečenica za dan s prolaskom fronte glasi: „Kod meteoropata je moguća glavobolja, slabije raspoloženje, manjak koncentracije.” Uz to prognoza često savjetuje srčanim bolesnicima da izbjegavaju suvišne napore, a kroničnim bolesnicima da se drže uputa liječnika.
Kad se vrijeme smiruje, u prognozi piše da će se opće stanje meteoropata poboljšati. Ponekad upozori i na pojedine pojave, primjerice na jutarnju maglu u unutrašnjosti, ili najavi da će osjetljiviji meteoropati teže spavati u noći prije dolaska fronte. Tako se dan ili dva unaprijed vidi kad treba usporiti. Prognoza navodi i regionalne razlike, primjerice da će tegobe biti izraženije u Dalmaciji ili na istoku zemlje.
Osjet ugode: koliko je zapravo toplo ili hladno
Temperatura s termometra ne govori sve. Na to kako doživljavamo vrijeme utječu i vlaga, vjetar te sunčevo zračenje, objašnjava Klimatski atlas Hrvatske. Vjetar pri niskim temperaturama pojačava hladnoću, a pri visokoj vlazi znoj teže isparava, pa je vrućina teža.
DHMZ zato za gotovo četrdeset gradova i planinskih postaja, od Sljemena do Palagruže, objavljuje i prognozu osjeta ugode. Ljestvica ide od „iznimno hladno” do „iznimno vruće”, a uz svaku kategoriju dolazi i preporuka odjeće: od višeslojne nepropusne odjeće do kratkih rukava i lagane haljine.
Za starije osobe, malu djecu i kronične bolesnike to je koristan dodatak običnoj prognozi za danas, jer pokazuje koliko će vrijeme stvarno opteretiti organizam.
Tko su meteoropati i je li vremenska osjetljivost stvarna
Meteoropati su ljudi kod kojih promjene vremena izazivaju tjelesne ili psihičke tegobe: glavobolju, umor, nesanicu, bolove u zglobovima, razdražljivost. Mnogi od njih imaju i neku kroničnu bolest.
Znanstvena slika je zanimljiva. U američkoj studiji iz 2004. (Prince i suradnici) 77 bolesnika s migrenom vodilo je dnevnik glavobolja od dva mjeseca do dvije godine, a podaci su uspoređeni s mjerenjima vremena. Čak 62 posto njih smatralo je da na njihove glavobolje djeluje vrijeme, a analiza je to potvrdila za 51 posto.
Dakle, vrijeme zaista može potaknuti glavobolju kod otprilike polovice migreničara, ali ga ljudi optužuju češće nego što stvarno ima utjecaja. Najviše su djelovali temperatura i vlaga, zatim promjena vremena, a najmanje sam tlak zraka.
Slično je s bolovima u zglobovima. Britanski projekt „Cloudy with a Chance of Pain” pratio je 2658 ljudi s kroničnom boli kroz 15 mjeseci putem mobilne aplikacije. Pronađena je stvarna, ali umjerena veza između boli i relativne vlage, tlaka zraka i brzine vjetra.
Jugo, fronte i glavobolja
Jugo je topao i vlažan vjetar s jugoistoka. Obično puše ispred ciklone, pa najavljuje kišu i prolazak fronte, a vrijeme se mijenja kroz nekoliko dana. Upravo takve nagle promjene najviše pogađaju meteoropate. Više o samom vjetru piše u članku o jugu.
U Splitu je ta veza ozbiljno istražena. Liječnici splitske bolnice analizirali su 1306 bolesnika s infarktom miokarda primljenih od 1981. do 1987. i usporedili ih s vremenom. Za dana s južnim vjetrom infarkta je bilo značajno više nego za dana sa sjevernim vjetrom i nego u svim ostalim danima.
Najviše infarkta bilo je u danima s nestabilnim vremenom, kad je prolazak fronte mijenjao tip vremena. Autori su zaključili da bi srčani bolesnici, kad jugo prati prolazak fronte, trebali ostati kod kuće, izbjegavati fizički napor i češće uzimati propisane lijekove protiv angine, naravno prema uputi svog liječnika.
Ako ste osjetljivi na jugo, pratite prognozu za 15 dana za svoje mjesto, primjerice za Split, i upozorenja na vjetar. Dan ili dva unaprijed možete prilagoditi obaveze.
Bura i hladnoća
Bura je hladan i suh vjetar. Za razliku od juga ne donosi sparinu, ali hladnoća i jak vjetar opterećuju organizam na drugi način. Više o tom vjetru u članku bura.
Prema Klimatskom atlasu Hrvatske, vjetar pri niskim temperaturama pojačava osjećaj hladnoće jer brže odvodi toplinu s površine tijela. Pet stupnjeva uz jaku buru u Senju osjeća se puno hladnije nego pet stupnjeva u mirnom danu u Zagrebu.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) za velike hladnoće savjetuje:
- oblačiti više slojeva odjeće, s vanjskim slojem koji ne propušta vjetar i vlagu,
- nositi kapu koja prekriva uši, rukavice i toplu obuću otpornu na vlagu,
- prekriti usta šalom, kako se ne bi izravno udisao hladan zrak, što je osobito važno za srčane i plućne bolesnike,
- kronični bolesnici neka izbjegavaju boravak na hladnoći rano ujutro i kasno navečer,
- paziti na pločnike za poledice i snijega, zbog padova i prijeloma.
Simptome pothlađivanja, poput trnjenja i blijede kože na prstima, ne treba zanemariti. Osobu treba postupno ugrijati, ne izravnim izvorom topline, i pozvati hitnu pomoć na 194 ili 112.
Vrućina, toplinski valovi i krvni tlak
Za velikih vrućina krvne žile se šire i krvni tlak pada, što, prema HZJZ-u, može izazvati slabost i nesvjesticu. Srce kuca brže, krv postaje gušća, a znojenjem se gube tekućina i elektroliti. To je odgovor na pitanje kako vrijeme utječe na tlak: vrućina ga obično snižava.
HZJZ savjetuje:
- izbjegavati izravno sunce između 10 i 17 sati,
- piti dovoljno vode i ne čekati žeđ,
- održavati prostoriju ispod 32 °C danju i 24 °C noću,
- klima-uređaj namjestiti tako da prostor ne bude hladniji od vanjskog zraka za više od 7 °C,
- lijekove čuvati na temperaturi nižoj od 25 °C ili u hladnjaku, prema uputi,
- nikad ne ostavljati djecu ni životinje u parkiranom automobilu.
Ako radite ili trenirate na otvorenom, HZJZ savjetuje češće pauze u hladu i oko čaše i pol tekućine svakih 30 minuta. Naporan fizički rad najbolje je obaviti u najhladnije doba dana, ujutro između 4 i 7 sati ili poslije 17 sati.
DHMZ posebno prognozira toplinske valove koji mogu djelovati na zdravlje, najčešće od 15. svibnja do 15. rujna. Kako prepoznati toplinski val i koliko traje, opisano je u članku toplinski val, a zaštita od sunca u članku o UV indeksu.
Magla, smog i dišni sustav
Mirno, maglovito vrijeme kasne jeseni i zime ima svoju zdravstvenu stranu. Prema Klimatskom atlasu, magla u gradovima nastaje i na česticama iz ispušnih plinova te industrijskih i kućnih dimnjaka, pa se stvara smog.
Takve situacije prati temperaturna inverzija, zbog koje se onečišćen zrak zadržava pri tlu. Astmatičari, plućni i srčani bolesnici tada bi trebali pratiti kvalitetu zraka u Zagrebu ili u svom gradu i ograničiti napor na otvorenom. Više o tome kako magla nastaje u članku magla.
Što pomaže kad vrijeme djeluje na vas
| Vremenska situacija | Što se događa | Što pomaže |
|---|---|---|
| prolazak fronte, jugo | nagla promjena temperature, vlage i vjetra | manje napora, dovoljno sna, redovita terapija |
| toplinski val | širenje krvnih žila, pad tlaka, gubitak tekućine | hlad od 10 do 17 h, voda, prostor ispod 32 °C danju |
| hladni val, bura | veći gubitak topline, opterećenje srca | slojevita odjeća, šal preko usta, izbjegavati rana jutra |
| magla i inverzija | onečišćen zrak pri tlu | pratiti kvalitetu zraka, manje napora vani |
Nekoliko navika zaista pomaže. Pratite biometeorološku prognozu DHMZ-a i vremensku prognozu za sutra, pa teže obaveze planirajte za povoljnije dane. Redovito spavajte, krećite se i pijte dovoljno vode, a lijekove uzimajte kako je propisano i ne mijenjajte ih na svoju ruku.
Ovaj članak ne zamjenjuje savjet liječnika. Ako se tegobe pojačavaju ili traju, javite se svom liječniku, a u hitnim slučajevima nazovite 194 ili 112.
Česta pitanja
Što je biometeorološka prognoza?
To je prognoza DHMZ-a koja opisuje kako će očekivano vrijeme djelovati na ljude, osobito na meteoropate i kronične bolesnike. Objavljuje se svaki dan na meteo.hr za idućih pet dana, kao kratak tekst. U njoj piše jesu li biometeorološke prilike povoljne ili nepovoljne i koje se tegobe mogu očekivati.
Kako vrijeme utječe na zdravlje i raspoloženje ljudi?
Najveći utjecaj imaju nagle promjene: pad ili rast temperature, prolazak fronte, jak vjetar i promjena vlage. Kod osjetljivih ljudi tada se javljaju glavobolja, umor, nesanica, razdražljivost i slabija koncentracija. Vrućina i hladnoća dodatno opterećuju srce i krvne žile, osobito kod starijih i kroničnih bolesnika.
Zašto me od juga boli glava?
Jugo dolazi s toplim, vlažnim zrakom i obično prati ciklonu i frontu, pa se vrijeme mijenja kroz nekoliko dana. Mnogi meteoropati tada imaju glavobolju i osjećaju se loše. Istraživanja potvrđuju da vrijeme može potaknuti glavobolju, ali kod manjeg broja ljudi nego što ih to vjeruje.
Kako vrijeme utječe na krvni tlak?
Prema HZJZ-u, za velikih vrućina krvne žile se šire pa se krvni tlak snižava, što može uzrokovati slabost i nesvjesticu. Hladnoća djeluje suprotno i opterećuje srce, pa HZJZ srčanim bolesnicima savjetuje da izbjegavaju izlaganje hladnoći rano ujutro i kasno navečer. Lijekove za tlak ne mijenjajte sami, nego se posavjetujte s liječnikom.
Kako bura utječe na zdravlje?
Bura je hladan i suh vjetar, a vjetar pri niskim temperaturama pojačava osjećaj hladnoće jer brže odvodi toplinu s tijela. Za bure se zato vrijedi toplije obući i zaštititi lice i dišne putove, osobito ako imate bolest srca ili pluća.
Kako magla utječe na zdravlje?
Sama magla je voda u zraku, ali u gradovima se kapljice stvaraju i na česticama iz ispušnih plinova i dimnjaka pa nastaje smog. Uz to, mirno i maglovito vrijeme zadržava onečišćen zrak pri tlu. Osobe s astmom, bolestima pluća i srca u takvim danima trebaju pratiti kvalitetu zraka i ograničiti napor na otvorenom.


