Upozorenja

Toplinski val u Hrvatskoj: koliko traje, kada prestaje, kako DHMZ upozorava i kako se zaštititi od vrućine

VDRedakcija8 min čitanja20. studenoga 2026.
Foto: Mark Ahsmann, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons

Toplinski val je razdoblje iznimno vrućeg, često sparnog vremena koje traje više dana. DHMZ na njega upozorava u četiri razine, od „nema opasnosti” do „vrlo velike opasnosti”, prema prognozi najniže i najviše temperature, s pragovima koji su za svaku regiju povezani s porastom smrtnosti. Kraći toplinski valovi traju nekoliko dana, a oni vezani uz toplinsku kupolu i tjednima. Završava ih najčešće prodor hladne fronte, uz grmljavinu, pljuskove i pojačan vjetar.

UKRATKO
  • DHMZ upozorava na toplinski val u četiri razine; pragovi su različiti za svaku regiju i povezani su s podacima o smrtnosti.
  • Toplinski val vezan uz toplinsku kupolu obično traje tjednima, a prekida ga dolazak svježijeg zraka, često uz nevrijeme.
  • Najviša temperatura izmjerena u Hrvatskoj je 42,8 °C, u Pločama 4. kolovoza 1981.
  • U kolovozu 2026. Split-Marjan (40,2 °C) i Dubrovnik (40,1 °C) dobili su nove rekorde postaje.
  • Ministarstvo zdravstva savjetuje: sobna temperatura ispod 32 °C danju i 24 °C noću, bez boravka na suncu od 10 do 17 sati; hitna pomoć 194, hitni slučajevi 112.

Ljeto 2026. mnogi će pamtiti po vrućini. DHMZ ga je ocijenio ekstremno toplim na gotovo cijelom području Hrvatske, s temperaturom zraka od 1,8 do 3,3 °C iznad normale 1991. – 2020. Kolovoz je bio još gori: odstupanja su išla do 4,7 °C. U takvim tjednima najčešća pitanja su ista. Koliko će ovo trajati, kada prestaje i što učiniti dok traje.

Što je toplinski val

DHMZ toplinski val opisuje kao razdoblje iznimno vrućeg i često sparnog vremena. Nije riječ o jednom vrućem danu, nego o nizu dana u kojima se tijelo ne stigne oporaviti, jer ni noći ne donose osvježenje. Upravo su tople noći, s jutarnjim temperaturama oko 25 °C i više, ono što vrućinu čini opasnom za zdravlje.

Ne postoji jedan broj koji vrijedi za cijelu zemlju. DHMZ kriterije određuje prema dnevnoj najnižoj i najvišoj temperaturi zraka povezanoj s podacima o smrtnosti u osam gradova: Osijeku, Zagrebu, Karlovcu, Gospiću, Kninu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Ista temperatura u Gospiću i u Splitu ne znači isti rizik, jer su ljudi naviknuti na različitu klimu.

Ljeti se može čuti i izraz toplinska kupola. To je anticiklona s vrućim zrakom pri tlu koja se dugo zadržava nad istim područjem. Zrak se u njoj spušta i dodatno zagrijava, oblaci se ne stvaraju, a temperatura raste iz dana u dan. Prema DHMZ-u, svaki toplinski val nije posljedica kupole, ali oni koji jesu obično traju tjednima.

Kako DHMZ upozorava na toplinski val

Upozorenja na opasnost od vrućine DHMZ izdaje na temelju prognoze temperature za taj dan i iduće dane, u četiri razine.

Razina Boja Što znači za zdravlje
nema opasnosti zelena uobičajeno ljetno vrijeme
umjerena opasnost žuta moguća dehidracija, glavobolja, umor; oprez za starije i kronične bolesnike
velika opasnost narančasta vrućina opasna za osjetljive skupine, mjere zaštite za sve
vrlo velika opasnost crvena opasnost i za zdrave osobe, rizik od toplinskog udara

Prema Protokolu Ministarstva zdravstva, DHMZ prati temperature tijekom sezone i obavještava Ministarstvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo kad postoji vjerojatnost od 70 % da će temperatura prijeći prag, koji je oko 35 °C, ali ovisi o regiji. HZJZ obavijest prosljeđuje županijskim zavodima za javno zdravstvo, bolnicama, domovima zdravlja i domovima za starije.

Uz to, od 22. rujna 2026. DHMZ opća upozorenja na opasno vrijeme za kontinentalni dio izdaje po županijama, do 72 sata unaprijed. Među sedam opasnih pojava je i iznimno visoka temperatura zraka. Ista upozorenja automatski se prikazuju na portalu MeteoAlarm, a pregled po županijama nalazi se i na našoj stranici upozorenja. Što znače boje, objašnjava tekst o žutim, narančastim i crvenim upozorenjima.

Kako to izgleda u praksi, pokazao je kraj srpnja 2026. Za 29. srpnja DHMZ je izdao vrlo veliku opasnost za Riječku i Dubrovačku regiju, a za vikend 1. i 2. kolovoza crvena upozorenja su obuhvatila i Zagreb i Split. Najviše dnevne temperature tada su bile između 35 i 40 °C, a jutarnje uz more oko 25 °C i više.

Koliko traje toplinski val i kada prestaje

Na pitanje koliko traje toplinski val nema jednog odgovora. Kraći valovi traju nekoliko dana, dok vrući zrak s juga nakratko ne zamijeni svježiji. Dulji nastaju kad se anticiklona ustali nad našim krajevima, kao kod toplinske kupole, i tada vrućina traje tjednima, ponekad s kraćim predasima.

Prestaje gotovo uvijek na isti način. S Atlantika stiže hladna fronta, a s njom svježiji zrak, pojačan vjetar, grmljavina i pljuskovi iz oblaka velikog vertikalnog razvoja. DHMZ u opisu klime Hrvatske navodi da se nestabilno vrijeme s grmljavinom obično zadržava još dan ili dva nakon prodora, dok se nova zračna masa ne ugrije. Na sjevernom Jadranu iza takve fronte često zapuše bura.

To znači da kraj toplinskog vala nije uvijek bezopasan. Prvi dan promjene često donosi grmljavinu, tuču i olujne udare vjetra. Zato uz prognozu temperature vrijedi pratiti i upozorenja na grmljavinsko nevrijeme.

Za planiranje je najkorisnija prognoza za iduća dva tjedna. Modeli obično ranije pokažu da promjena dolazi nego točno kada, a dan i sat dolaska fronte postaju pouzdaniji kako se približavaju. Za Zagreb provjerite prognozu za 15 dana, a za obalu satnu prognozu za Split. Koliko vjerovati dugoročnoj prognozi, objašnjava tekst vrijeme za 10 dana.

Gdje je vrućina najčešća

Vrući dan u klimatologiji je dan s najvišom temperaturom od 30 °C ili više. Prema DHMZ-ovim višegodišnjim srednjim vrijednostima, Šibenik i Split-Marjan imaju ih oko 45 godišnje, Osijek oko 33, Dubrovnik i Hvar tridesetak, Zagreb-Grič dvadesetak, a Gospić oko 14. Na Zavižanu, na 1594 m, vrući dan praktički se ne događa.

Brojevi ipak ne govore sve. U Slavoniji i oko Zagreba vrućina je često sparna i noći su mirne, pa se gradovi slabo hlade. Uz more vrućina je često blaža danju, ali su noći tople jer more polako otpušta toplinu. Prognozu za svoj grad, primjerice za Osijek, pratite po satima, jer je najvažnije znati kada je dan najtopliji i koliko će pasti noću.

Rekordne temperature u Hrvatskoj

Najviša temperatura ikad izmjerena u Hrvatskoj po standardima Svjetske meteorološke organizacije iznosi 42,8 °C, u Pločama 4. kolovoza 1981. Nekoliko postaja bilo je blizu tog rekorda.

Postaja Temperatura Datum
Ploče 42,8 °C 4. 8. 1981.
Starigrad Paklenica 42,7 °C 10. 8. 2017.
Goveđari (Mljet) 42,5 °C 28. 7. 2021.
Karlovac 42,4 °C 5. 7. 1950.
Knin 42,3 °C 10. 8. 2017.
Zagreb-Grič 40,3 °C 5. 7. 1950.
Osijek 40,3 °C 1. 7. 1950. i 24. 8. 2012.
Split-Marjan 40,2 °C 12. 8. 2026.
Dubrovnik 40,1 °C 12. 8. 2026.

Ljeto 2026. ostavilo je trag u tablici. Split-Marjan je 30. lipnja izmjerio 39,5 °C, a 12. kolovoza prvi put prešao 40 °C. Istog dana Dubrovnik je izmjerio 40,1 °C. Split-Marjan mjeri od 1948., Dubrovnik od 1961., a prema DHMZ-ovim podacima do 2024. najviša temperatura na obje postaje bila je 38,6 °C.

Kako se zaštititi od vrućine

Ministarstvo zdravstva u Protokolu o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućine daje vrlo konkretne savjete. Prvi se odnosi na dom. Sobnu temperaturu trebalo bi držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću, a mjeriti je ujutro, u podne i navečer. Prozore otvarajte noću i rano ujutro, danju ih zatvorite i spustite rolete, osobito na strani okrenutoj suncu.

Drugi savjet je izbjegavati sunce. Ne izlazite između 10 i 17 sati ako ne morate, a fizički naporan posao obavite u najhladnijem dijelu dana, obično između 4 i 7 ujutro. Ako stan ne možete ohladiti, provedite dva do tri sata dnevno u klimatiziranom prostoru, primjerice u trgovačkom centru ili knjižnici.

Treći je voda. Pijte redovito, i prije nego što osjetite žeđ, a izbjegavajte alkohol i pića s puno kofeina i šećera. Jedite češće i manje obroke. Ventilator pomaže, ali Protokol upozorava da iznad 35 °C ne sprečava bolesti uzrokovane vrućinom.

I nikad ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom automobilu, ni u hladu. O utjecaju vremena na zdravlje općenito više piše u tekstu vrijeme i zdravlje, a o zaštiti kože u tekstu o UV indeksu.

Tko je najugroženiji i kako prepoznati toplinski udar

Protokol kao najugroženije navodi starije osobe, posebno one koje žive same, djecu, trudnice i kronične bolesnike, osobito srčane i bubrežne. Rizik povećavaju i neki lijekovi, nepokretnost, život u gradu, stan bez klimatizacije i socijalna izolacija. U toplinskom valu starije susjede i rodbinu koja živi sama treba posjetiti barem jednom dnevno.

Toplinski udar je hitno stanje. Znakovi su vruća i suha koža, nerazumno ponašanje ili nemir, grčevi i gubitak svijesti. Tada odmah zovite hitnu pomoć na 194 ili jedinstveni broj 112. Do dolaska pomoći osobu smjestite u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove i skinite odjeću. Hladite je vlažnim oblozima na vratu, pazusima i preponama te ventilatorom i prskanjem vodom od 25 do 30 °C, dok tjelesna temperatura ne padne ispod 38 °C. Ne dajite aspirin ni paracetamol, a osobu bez svijesti postavite u bočni položaj.

Blaže tegobe, poput vrtoglavice, slabosti, mučnine ili glavobolje, znak su da treba odmah u hlad, popiti vodu i odmoriti se. Ako bolni grčevi u mišićima traju dulje od sat vremena, potrebna je liječnička pomoć.

Ova stranica ne izdaje upozorenja. Službena upozorenja izdaje DHMZ na meteo.hr, a o mjerama u izvanrednim situacijama odlučuje civilna zaštita.

Česta pitanja

Koliko traje toplinski val?

Trajanje ovisi o vremenskoj situaciji. Kraći toplinski valovi traju nekoliko dana, a oni koje uzrokuje toplinska kupola, dugotrajna anticiklona s vrućim zrakom pri tlu, prema DHMZ-u obično traju tjednima. Prognoza za idućih 10 do 15 dana pokazuje otprilike kada se očekuje promjena, a točan dan postaje pouzdaniji kako se približava.

Kada prestaje toplinski val u Hrvatskoj?

Toplinski val najčešće prestaje kad stigne hladna fronta sa svježijim zrakom s Atlantika. Prije nje i s njom dolaze grmljavina, pljuskovi, ponegdje tuča i pojačan vjetar, a na Jadranu često i bura. Točan dan završetka najbolje je pratiti u prognozi za 15 dana i u upozorenjima DHMZ-a.

Što je toplinski val?

Toplinski val je razdoblje iznimno vrućeg i često sparnog vremena koje traje više dana zaredom. DHMZ ga definira prema dnevnoj najnižoj i najvišoj temperaturi zraka, a pragovi su određeni prema podacima o smrtnosti u osam gradova: Osijeku, Zagrebu, Karlovcu, Gospiću, Kninu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.

Koje su razine upozorenja na toplinski val?

DHMZ izdaje upozorenja na opasnost od vrućine u četiri razine: nema opasnosti, umjerena, velika i vrlo velika opasnost. U prikazu se koriste zelena, žuta, narančasta i crvena boja. Upozorenja se objavljuju na meteo.hr, a preko Ministarstva zdravstva i HZJZ-a stižu do zdravstvenih ustanova i domova za starije.

Kako se zaštititi od toplinskog vala?

Ne izlazite na sunce između 10 i 17 sati, pijte vodu redovito i izbjegavajte alkohol i slatka pića. Stan rashlađujte noću i rano ujutro, a danju zatvorite prozore i rolete. Ako stan ne možete ohladiti, provedite dva do tri sata dnevno u klimatiziranom prostoru.

Kako prepoznati toplinski udar?

Vruća i suha koža, smetenost, nemir, grčevi ili gubitak svijesti znakovi su za hitnu pomoć na 194 ili 112. Do dolaska pomoći osobu stavite u hladan prostor, podignite joj noge, skinite odjeću i hladite je vlažnim oblozima i ventilatorom. Ne dajite aspirin ni paracetamol.

toplinski valkoliko traje toplinski valkada prestaje toplinski valkada prestaje toplinski val u hrvatskojkoliko će trajati toplinski val

Povezani članci