Prognoza

Radar i vrijeme: kako čitati radarsku sliku padalina, što znače boje i kamo ide kiša

VDRedakcija8 min čitanja20. studenoga 2026.
Foto: Doremo, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons

Radarska slika pokazuje gdje upravo pada kiša, snijeg ili tuča i koliko jako. Plava boja znači slabu do umjerenu kišu, žuta i narančasta jak pljusak, crvena vrlo jak pljusak s mogućom tučom, a ružičasta i bijela najjače jezgre grmljavinskih oluja. Kad pokrenete animaciju zadnja dva sata, iz pomaka oblaka možete procijeniti kamo kiša ide i za koliko će stići do vas.

UKRATKO
  • Radar šalje mikrovalne impulse i mjeri koliko se energije odbije od kapi, pahulja i zrna tuče.
  • Jačina odbijanja mjeri se u dBZ: oko 40 dBZ odgovara kiši od otprilike 12 mm na sat, oko 50 dBZ blizu 50 mm na sat.
  • DHMZ je u projektu METMONIC obnovio radarsku mrežu; od kraja 2022., s radarom Uljenje na Pelješcu, prvi put je pokrivena cijela Hrvatska.
  • Radar na ovom webu dolazi od servisa RainViewer i prikazuje zadnja dva sata u koracima od desetak minuta.
  • Radar ne vidi maglu ni vrlo nisku rosulju, a iza planina i daleko od radara može podcijeniti oborinu.

Radarska slika je najkorisniji alat za idućih sat-dva. Prognoza kaže da su popodne mogući pljuskovi, a radar pokazuje gdje točno pada, koliko jako i u kojem smjeru se kreće. Uz malo vježbe iz animacije se može procijeniti hoćete li stići osušiti rublje ili se s plaže vratiti prije grmljavine.

Kako radi meteorološki radar

Radar s antenom pod kupolom šalje kratke mikrovalne impulse dok se okreće i mijenja nagib. Kad impuls naiđe na kapi kiše, pahulje ili zrna tuče, dio energije vrati se natrag. Iz vremena potrebnog da se signal vrati računa se udaljenost, a iz jačine povratnog signala jačina oborine.

Jačina se izražava u dBZ, logaritamskoj jedinici. Što je broj veći, to su kapi veće ili gušće, a oborina jača. Doppler radari mjere i brzinu kojom se kapi kreću prema radaru ili od njega, što pomaže u otkrivanju rotacije u olujama. Radari s dvostrukom polarizacijom šalju vodoravno i okomito polarizirane valove, pa po obliku čestica mogu razlikovati kišu, snijeg i tuču.

Domet nije neograničen. Prema proizvođaču radara Vaisala, tipični najveći korisni domet radara C-pojasa je oko 250 do 300 km, a granicu postavlja zakrivljenost Zemlje: snop ide ravno, tlo se pod njim spušta, pa daleko od radara snop prolazi visoko iznad oblaka koji su blizu tla.

DHMZ radar: radarska mreža u Hrvatskoj

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) obnovio je radarsku mrežu u projektu METMONIC, sufinanciranom iz fondova Europske unije. Ugovorom iz veljače 2021. naručeno je šest Vaisalinih radara C-pojasa s dvostrukom polarizacijom: tri kao zamjena za stare radare u unutrašnjosti (Gradište, Bilogora i Puntijarka), a tri za nove lokacije uz obalu.

Krajem 2022. DHMZ je objavio da je, nakon probnog rada radara Uljenje na Pelješcu, prvi put radarom pokriven cijeli teritorij Hrvatske, uključujući more i otoke. Tada je radilo pet radara: Gradište, Bilogora, Goli, Debeljak i Uljenje, a radar Puntijarka na Sljemenu trebao je biti dodan po završetku projekta. Radar na Bilogori ljudi često traže i po imenu.

Službena zajednička slika svih radara, koju ljudi traže kao „DHMZ radar“, objavljuje se na meteo.hr. Ovaj web nije DHMZ i ne zamjenjuje njegove proizvode.

Boje na radarskoj slici: plava, žuta, crvena i ružičasta

Na radarskoj karti ovog weba boje slijede ljestvicu servisa RainViewer. Približne količine kiše u tablici dolaze iz NOAA-ine tablice za pretvorbu dBZ u milimetre na sat i vrijede za kišu, ne za snijeg.

Boja na karti dBZ Približno kiše Što to obično znači
jedva vidljiva bež sjena ispod 15 nema mjerljive kiše sumaglica, rosulja ili smetnje
svijetloplava do tamnoplava 15–34 od tragova do oko 3 mm/h slaba do umjerena kiša
žuta do narančasta 35–44 oko 6–12 mm/h jaka kiša, pljusak
crvena do tamnocrvena 45–54 oko 24–47 mm/h vrlo jak pljusak, grmljavina, moguća tuča
ružičasta 55–64 oko 100–205 mm/h jezgra oluje, tuča vrlo vjerojatna
bijela 65 i više više od 400 mm/h prema NOAA-i, obilna oborina s tučom

Brojke su orijentacijske. NOAA upozorava da ista vrijednost dBZ može značiti različite količine kiše, jer jačina signala ovisi o veličini kapi. Tuča daje vrlo jak signal pa crvena i ružičasta mrlja nad Slavonijom u srpnju ne znači nužno 100 mm kiše na sat, nego može značiti i led.

Službena slika DHMZ-a i drugi servisi mogu koristiti drukčiju ljestvicu boja, pa uvijek pogledajte legendu uz kartu.

Kamo ide kiša: kako čitati animaciju radara

Jedna slika pokazuje stanje, a animacija smjer. Radar na ovom webu prikazuje zadnja dva sata u koracima od desetak minuta. Pokrenite animaciju nekoliko puta i pratite jedan izraziti oblak ili rub kišnog područja.

Brzinu je lako procijeniti. Ako se rub kiše u pola sata pomakne za petnaestak kilometara, kreće se oko 30 km/h. Ako je od vašeg mjesta udaljen 30 km i ide prema vama, stići će za otprilike sat vremena. Za orijentaciju pomažu gradovi na karti, primjerice radar za Grad Zagreb ili radar za Splitsko-dalmatinsku županiju.

Grmljavinske ćelije ne ponašaju se uvijek poslušno. Mogu ojačati, raspasti se ili stvoriti novu ćeliju sa strane, pa procjena vrijedi za idućih sat-dva, ne dulje. Fronta koja zimi prelazi preko Gorskog kotara kreće se mnogo pravilnije od ljetnog pljuska nad Zagorjem.

Zašto radar ponekad griješi

Radar ne mjeri kišu na tlu, nego oborinu na nekoj visini. Ljeti, u suhom zraku, kapi mogu ispariti prije nego što padnu, pa radar pokazuje plavu mrlju nad gradom, a na ulici je suho. Daleko od radara snop prolazi visoko i može preletjeti nisku kišu ili snijeg iz plitkih oblaka.

Planine stvaraju sjene. Velebit, Biokovo i Dinara mogu dijelom zakloniti snop, pa je iza njih slika slabija ili prazna. Upravo zato je mreža radara važna: područje koje jedan radar ne vidi pokriva drugi.

Postoje i lažni odjeci. NOAA navodi da raspon od 0 do 20 dBZ može biti vrlo slaba oborina ili smetnje. Tlo, brda i objekti blizu radara mogu dati mrlje koje se ne pomiču s oblacima. Suhe pahulje snijega odbijaju slabije od kapi, pa snježna oborina na radaru često izgleda skromnije nego što jest. Maglu i vrlo sitnu rosulju radar praktično ne vidi.

Radar u svakodnevici: biciklom, na plaži, na brodu

Radar najviše vrijedi u danima kada prognoza kaže „mogući pljuskovi“. Takva rečenica ne govori hoće li kiša pasti na vašu ulicu, a radar to pokaže u nekoliko sekundi. Biciklistu koji kreće na posao dovoljno je vidjeti je li plava traka pola sata zapadno od njega ili je već prošla.

Na plaži i na brodu radar je dobar čuvar. Ljetna grmljavina nad kopnom zna se spustiti prema obali, a crvena jezgra koja se pojavi iznad zaleđa i počne se kretati prema moru jasan je znak da je vrijeme za povratak. Na otvorenom moru radar ne zamjenjuje službenu prognozu za pomorce, ali dobro pokazuje gdje su pljuskovi i olujne ćelije.

Zimi radar pokazuje gdje pada oborina kad prolazi fronta, ali na karti ne mora pouzdano pokazati pada li na tlu snijeg ili kiša, jer mjeri oborinu u visini, a granica snijega često je tik iznad tla. Za to pogledajte temperaturu u satnoj prognozi i stranicu sa stanjem snijega. Za Kvarner i Gorski kotar korisna je radarska slika Primorsko-goranske županije, a više o olujama u članku o grmljavini.

Radar na ovom webu i odakle dolazi slika

Radarske slike na ovom webu dolaze od servisa RainViewer, koji spaja podatke više od 1.200 radara u više od 150 zemalja. Među izvorima navodi i radar DHMZ-a s meteo.hr, a uz njega i radare susjednih službi: slovenske ARSO, mađarske met.hu, srpske i austrijske te nekoliko talijanskih regionalnih službi. Zato karta pokazuje i oborine nad Jadranom i susjednim zemljama.

Slika se osvježava otprilike svakih desetak minuta i pokazuje zadnja dva sata. Za vrijeme unaprijed, iza tog trenutka, koristite prognozu po satima, a za opasne pojave službena upozorenja DHMZ-a.

Radar u praksi: nevrijeme u Zagrebu 19. srpnja 2023.

Kako izgleda jako nevrijeme na radaru, dobro je pokazao 19. srpnja 2023. Prema DHMZ-u, nad Zagrebom je prošao dugoživući mezoskalni konvektivni sustav u kojem su se stvarale superćelije, grmljavinski oblaci s izraženom rotacijom. Na radarskom kompozitu DHMZ-a u 16 sati sustav se vidio kao široka traka crvenih i ružičastih jezgri preko sjeverozapadne Hrvatske.

Na tlu je to značilo 34,6 mm kiše u samo pola sata, između 16 i 16:30, i udar vjetra od 115 km/h na Plesu. Prema podacima Grada Zagreba, dvije osobe su poginule, a zaprimljeno je više od 7.000 prijava štete. Tko je toga popodneva pratio radar, vidio je kako se traka nevremena približava gradu.

Kad na radaru vidite takav niz crvenih i ružičastih ćelija koji se kreće prema vama, nemojte čekati prve kapi. Sklonite auto, uđite u zatvoreni prostor i pratite upozorenja na grmljavinsku oluju. O mjerama zaštite odlučuje civilna zaštita, a u hitnim slučajevima zovite 112.

Česta pitanja

Gdje trenutno pada kiša u Hrvatskoj?

To najbrže pokazuje radarska slika. Na stranici Radar vidite zadnju sliku i animaciju zadnja dva sata za cijelu Hrvatsku, a postoje i karte po županijama. Službenu radarsku sliku DHMZ-a možete vidjeti na meteo.hr.

Što znače boje na radaru?

Boje pokazuju jačinu odbijenog signala u dBZ, a time i jačinu oborine. Na karti ovog weba plava znači slabu do umjerenu kišu, žuta i narančasta jaku kišu ili pljusak, crvena vrlo jak pljusak, a ružičasta i bijela vrlo jake jezgre oluje u kojima je tuča vjerojatna.

Na koliko kilometara radar hvata?

Prema proizvođaču Vaisala, tipični najveći korisni domet meteoroloških radara C-pojasa je oko 250 do 300 km. Domet ne ograničava osjetljivost, nego zakrivljenost Zemlje: što je oborina dalje, to snop prolazi više iznad tla i može preletjeti niske oblake.

Što je DHMZ radar?

To je mreža meteoroloških radara Državnog hidrometeorološkog zavoda, čija se zajednička slika objavljuje na meteo.hr. Mreža je obnovljena u projektu METMONIC radarima Vaisala s dvostrukom polarizacijom, a radari su, među ostalim, na Bilogori, u Gradištu, na Uljenju na Pelješcu i na Debeljaku kod Zadra.

Vidi li radar snijeg?

Vidi, ali snijeg na radaru obično izgleda slabije od kiše iste količine vode, jer suhe pahulje odbijaju manje energije od kapi. Radari s dvostrukom polarizacijom mogu razlikovati vrstu oborine, pa se snijeg na nekim kartama prikazuje posebnom bojom.

Zašto radar pokazuje kišu, a kod mene ne pada?

Radar mjeri oborinu na određenoj visini iznad tla, a kapi mogu ispariti prije nego što padnu, osobito ljeti u suhom zraku. Slabi signali mogu biti i smetnje od terena ili objekata. Ako su boje slabe i mrljaste te se ne pomiču s ostalim oblacima, vjerojatno nije riječ o kiši.

radar i vrijemeradarska slika padavindhmz radarvrijeme radarradarska slika

Povezani članci