Kvaliteta zraka u Zagrebu najlošija je zimi, kad se u mirnim i hladnim danima pod temperaturnom inverzijom nakupljaju lebdeće čestice PM10 i PM2,5 iz kućnih ložišta i prometa. U 2024. srednja godišnja koncentracija PM10 na državnim postajama Zagreb-1 i Zagreb-3 bila je ispod granice od 40 µg/m³, ali je dnevna granica od 50 µg/m³ prekoračena više od dopuštenih 35 dana, pa je zrak ocijenjen drugom kategorijom. Trenutno stanje po postajama vidi se na državnom portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj, uz indeks od dobrog do izuzetno lošeg.
- PM10 i PM2,5 su lebdeće čestice manje od 10 i 2,5 mikrometara koje ulaze u pluća.
- Dnevna granica za PM10 je 50 µg/m³ i smije se prijeći najviše 35 dana godišnje; godišnja je 40 µg/m³.
- Na postaji Zagreb-1 u 2024. bila su 43 dana iznad 50 µg/m³, a na gradskim postajama Siget i Susedgrad po 51 dan.
- Glavni izvor PM10 u Hrvatskoj je izgaranje drva u kućnim ložištima, a zimske inverzije zadržavaju onečišćenje nad gradom.
- Od 2030. EU spušta godišnju granicu za PM2,5 s 25 na 10 µg/m³.
Zagrepčani to znaju po mirisu: u siječanjsko jutro bez vjetra, kad se magla zadrži nad Savom, zrak miriše na dim. To nije samo dojam. Mjerenja pokazuju da su lebdeće čestice ljeti rijetko problem, a da se dani s previše čestica skupljaju u sezoni grijanja.
Kakva je kvaliteta zraka u Zagrebu
Najnoviji potpuni podaci odnose se na 2024. godinu. Na državnim postajama Zagreb-1 i Zagreb-3 srednja godišnja koncentracija čestica PM10 iznosila je 28 i 29 µg/m³, dakle ispod godišnje granice od 40 µg/m³. Problem su pojedinačni dani: na postaji Zagreb-1 dnevni prosjek bio je iznad 50 µg/m³ u 43 dana, a dopušteno je 35. Zato je zrak na objema postajama ocijenjen drugom kategorijom, onečišćen zrak.
Gradska mreža daje sličnu sliku. Na Sigetu i u Susedgradu bio je po 51 dan s PM10 iznad 50 µg/m³, na Peščenici 43, a u Prilazu baruna Filipovića 36. U Đorđićevoj ulici bilo je 35 takvih dana, točno na granici, a na Ksaverskoj cesti 17. Na Sigetu je osim čestica prekoračen i benzo(a)piren u PM10 te dušikov dioksid.
Za sitnije čestice PM2,5 stanje je bolje. Na Ksaverskoj cesti srednja godišnja vrijednost bila je 14 µg/m³, na postaji Zagreb-4 15 µg/m³, a u Velikoj Gorici 21 µg/m³. Sve su ispod granice od 25 µg/m³, ali je Velika Gorica prešla indikativnu vrijednost od 20 µg/m³.
Zagreb pritom nije najgori u Hrvatskoj. Na postaji Slavonski Brod-1 u 2024. bilo je 65 dana s PM10 iznad 50 µg/m³, a srednja godišnja vrijednost bila je 33 µg/m³. Prognozu za taj grad imate na stranici vrijeme u Slavonskom Brodu.
PM10 i PM2,5: što su lebdeće čestice
Lebdeće čestice su sitni komadići krutih tvari i kapljica u zraku: čađa, prašina, pepeo, kemijski spojevi nastali u atmosferi. Oznaka govori o veličini. PM10 su čestice manje od 10 mikrometara, a PM2,5 manje od 2,5 mikrometara, dakle nevidljive golim okom.
Veličina je bitna zbog toga kamo stižu. Krupnije čestice uglavnom zaustave nos i grlo, PM10 dopiru do dišnih putova, a PM2,5 ulaze duboko u pluća. Zato zdravstvene smjernice za PM2,5 postavljaju niže granice.
Granične vrijednosti za PM10 i PM2,5: Hrvatska, EU i WHO
U Hrvatskoj vrijede granice iz Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 77/2020). Europska unija ih je novom direktivom 2024/2881 postrožila od 2030., a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u smjernicama iz 2021. preporučuje još niže vrijednosti.
| Pokazatelj | Hrvatska danas | EU od 2030. | Smjernica WHO 2021. |
|---|---|---|---|
| PM10, dnevni prosjek | 50 µg/m³, najviše 35 dana godišnje | 45 µg/m³, najviše 18 dana | 45 µg/m³ |
| PM10, godišnji prosjek | 40 µg/m³ | 20 µg/m³ | 15 µg/m³ |
| PM2,5, dnevni prosjek | nije propisan | 25 µg/m³, najviše 18 dana | 15 µg/m³ |
| PM2,5, godišnji prosjek | 25 µg/m³ | 10 µg/m³ | 5 µg/m³ |
Uz stroža pravila iz 2030. Zagreb bi s godišnjim prosjekom PM10 od 28 do 29 µg/m³ bio iznad nove granice od 20 µg/m³. Upravo zato Grad ima akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka, s mjerama za promet i kućanstva.
Gdje se mjeri kvaliteta zraka u Zagrebu
U Zagrebu rade dvije mreže. Državnu mrežu vodi DHMZ i u gradu ima postaje Zagreb-1, Zagreb-2, Zagreb-3 i Zagreb-4. Jedna od državnih postaja stoji na uglu Ulice grada Vukovara i Miramarske ceste i na zaslonu prikazuje trenutnu koncentraciju PM10.
Gradsku mrežu za Grad Zagreb vodi Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada. Postaje su raspoređene tako da pokriju središte, sjever, jug, istok i zapad grada: Đorđićeva ulica, Ksaverska cesta, Peščenica, Siget, Susedgrad i Prilaz baruna Filipovića. Posljednja je zbog obnove doma zdravlja u ožujku 2024. privremeno preseljena u Selsku cestu. U studenom 2024. postavljena je nova postaja u Sesvetama.
Postaje uz prometnice, poput Zagreb-1 ili Đorđićeve ulice, pokazuju što udišete uz promet, dok pozadinske postaje pokazuju opće stanje u kvartu. Zato se brojke između kvartova razlikuju i istog dana.
Zašto je zrak u Zagrebu zimi lošiji
Prvi razlog je vrijeme. Zimi se u Zagrebu u mirnim anticiklonalnim danima često stvaraju temperaturne inverzije: hladan zrak leži uz tlo, a topliji sloj iznad njega ne dopušta mu da se podigne. U takvim danima, uz slab vjetar i maglu, onečišćenje se nakuplja između zgrada, osobito u uskim ulicama.
Ako se popnete na Sljeme, često ćete vidjeti grad pod sivim slojem, a vrh na suncu. Više o tome piše u tekstu o magli.
Drugi razlog je grijanje. Prema inventaru emisija za Hrvatsku, glavni izvor čestica PM10 i benzo(a)pirena je izgaranje drva u kućnim ložištima. U sezoni grijanja to podiže dnevne koncentracije, pa se prekoračenja gomilaju u hladnom dijelu godine.
Ne dolazi sve iz grada. Prema modelima europske službe Copernicus, emisije s područja Zagreba činile su oko 36 % godišnje koncentracije PM10 u gradu 2024., a ostatak je došao iz ostatka Hrvatske, susjednih zemalja i prirodnih izvora. Najveća pojedinačna epizoda u 2024. bila je pustinjska prašina od 26. ožujka do 3. travnja: 31. ožujka i 1. travnja koncentracije PM10 u cijeloj Hrvatskoj, pa i u Zagrebu, prelazile su 60 µg/m³.
Ljeti problem nije prašina nego ozon
Ljeti su čestice rjeđe problem, ali raste prizemni ozon. On se ne ispušta izravno, nego nastaje na suncu iz dušikovih oksida, hlapivih organskih spojeva, metana i ugljikova monoksida, koji dolaze, među ostalim, iz ispuha automobila. Zato ga ima najviše za vrućih, sunčanih poslijepodneva.
U 2024. zrak na Ksaverskoj cesti bio je druge kategorije upravo zbog ozona, dok je za sve ostale tvari bio prve kategorije. U toplinskom valu zato vrijede slična pravila kao zimi: naporne aktivnosti na otvorenom premjestite u jutro, kad je ozona najmanje.
Kako pročitati indeks kvalitete zraka
Državni portal razvrstava stanje u šest razreda europskog indeksa kvalitete zraka: dobro, prihvatljivo, umjereno, loše, vrlo loše i izuzetno loše. Za lebdeće čestice indeks se računa iz 24-satnog pomičnog prosjeka, pa ne skače od sata do sata. Europska agencija za okoliš (EEA) u revidiranom indeksu koristi ove razrede:
| Razred | PM2,5 (µg/m³) | PM10 (µg/m³) |
|---|---|---|
| Dobro | 0 do 5 | 0 do 15 |
| Prihvatljivo | 6 do 15 | 16 do 45 |
| Umjereno | 16 do 50 | 46 do 120 |
| Loše | 51 do 90 | 121 do 195 |
| Vrlo loše | 91 do 140 | 196 do 270 |
| Izuzetno loše | više od 140 | više od 270 |
Indeks je praktičan za odluku o danu, a zakonske granice služe za ocjenu cijele godine. Dan može biti "umjeren" po indeksu, a da je dnevna granica od 50 µg/m³ već prijeđena.
Što napraviti kad je zrak loš
Na dane s lošim indeksom trčanje i vožnju bicikla premjestite iz prometnih ulica u park ili na Medvednicu, ili ih ostavite za dan s vjetrom. Prozore prozračujte kratko i odjednom, umjesto da ih ostavljate odškrinute cijeli dan. Kod kuće ne pušite i ne palite svijeće ni mirisne štapiće, jer sve to dodaje čestice u zrak koji ionako dišete.
Osjetljiviji su djeca, starije osobe, trudnice i ljudi s bolestima srca i pluća. Oni trebaju pratiti indeks za najbližu postaju i slušati savjete svog liječnika. Kako vrijeme općenito utječe na zdravlje piše u tekstu o vremenu i zdravlju.
Najbolja vijest za zrak je promjena vremena. Vjetar, kiša ili prodor svježeg zraka razbiju inverziju za nekoliko sati. Zato pratite vrijeme u Zagrebu po satima i vrijeme sutra: kad prognoza pokaže sjeverni vjetar ili kišu nakon nekoliko maglovitih dana, zrak će se popraviti. Sve prognoze za grad i okolicu imate na stranici vrijeme u Gradu Zagrebu.
Česta pitanja
Kakva je kvaliteta zraka u Zagrebu danas?
Trenutni indeks za svaku mjernu postaju objavljuje državni portal Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj (iszz.azo.hr/iskzl). Za lebdeće čestice indeks se računa iz 24-satnog pomičnog prosjeka, pa sporije reagira na promjene. Podaci u stvarnom vremenu nisu konačni i mogu se promijeniti nakon provjere.
Što znači PM10 i PM2,5?
To su lebdeće čestice promjera manjeg od 10, odnosno 2,5 mikrometara. Čestice PM10 dopiru do dišnih putova, a sitnije PM2,5 duboko u pluća. Koncentracija se izražava u mikrogramima po kubnom metru zraka (µg/m³).
Zašto je zrak u Zagrebu zimi lošiji?
Zimi se u Zagrebu često stvaraju temperaturne inverzije: hladan zrak ostaje uz tlo, a topliji sloj iznad njega djeluje kao poklopac. Istodobno rade kućna ložišta, a izgaranje drva je u Hrvatskoj glavni izvor čestica PM10. Bez vjetra i kiše onečišćenje se nakuplja danima.
Gdje su mjerne postaje kvalitete zraka u Zagrebu?
Državnu mrežu u Zagrebu čine postaje Zagreb-1 do Zagreb-4, za koje je zadužen DHMZ. Gradsku mrežu vodi Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada na postajama Đorđićeva ulica, Ksaverska cesta, Peščenica, Prilaz baruna Filipovića, Siget i Susedgrad. U studenom 2024. postavljena je i nova postaja u Sesvetama.
Što napraviti kad je kvaliteta zraka loša?
Kad je indeks loš ili lošiji, smanjite naporno vježbanje na otvorenom, osobito uz prometne ulice. Prozore otvarajte kratko, a ne satima. Djeca, starije osobe, trudnice i kronični bolesnici osjetljiviji su na onečišćenje pa trebaju biti posebno oprezni.


