Klima i pojave

Klima u Hrvatskoj: temperatura Zagreba i Splita po mjesecima, kiša, sunce i najsunčaniji gradovi

VDRedakcija8 min čitanja20. studenoga 2026.
Foto: Tomasz Chralowicz, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons

Hrvatska ima tri glavna klimatska područja: umjereno kontinentalnu klimu u unutrašnjosti, planinsku klimu u Gorskom kotaru, Lici i na Velebitu te primorsku, sredozemnu klimu uz Jadran. Prema DHMZ-ovim višegodišnjim prosjecima Zagreb-Grič ima srednju temperaturu 0,6 °C u siječnju i 22,0 °C u srpnju, a Split-Marjan 8,0 °C i 26,2 °C. Najsunčaniji je otok Hvar s oko 2750 sati sunca godišnje, a Zagreb ima oko 1940.

UKRATKO
  • Tri klimatska područja: kontinentalno, planinsko i primorsko; po Köppenu najveći dio zemlje ima umjereno toplu kišnu klimu (C).
  • Zagreb-Grič: siječanj 0,6 °C, srpanj 22,0 °C, oko 890 mm oborine i 1940 sati sunca godišnje.
  • Split-Marjan: siječanj 8,0 °C, srpanj 26,2 °C, oko 810 mm oborine i 2645 sati sunca godišnje.
  • Najsunčaniji je Hvar, prosječno oko 2750 sati sunca, a rekord je 3054,3 sata iz 2003.
  • Ljeto 2026. bilo je ekstremno toplo, 1,8 do 3,3 °C iznad normale 1991. – 2020.

Hrvatska je mala zemlja s velikim klimatskim razlikama. Siječanj u Gospiću ima prosječno −1,6 °C, a u Splitu 8,0 °C. Ljeti se Slavonija kuha u sparini, dok je na Zavižanu jutro za vunenu kapu. Razlog su tri stvari koje DHMZ navodi kao glavne modifikatore klime: Jadransko i šire Sredozemno more, Dinaridi koji stoje na putu zračnim strujama i otvorenost sjeveroistoka prema Panonskoj nizini.

Klima u Hrvatskoj: tri klimatska područja

Kontinentalna Hrvatska ima umjereno kontinentalnu klimu. Vrijeme se ondje cijele godine mijenja s prolaskom ciklona i anticiklona, pa su promjene česte i nagle. Zimi prevladavaju mirni anticiklonalni dani s maglom ili niskim oblacima, u proljeće se brzo izmjenjuju kišni i suhi, topli i hladni dani, a ljeto donosi vrućinu prekidanu hladnim frontama s grmljavinom.

Planinska klima vlada na višim dijelovima Gorskog kotara, Like i dalmatinskog zaleđa. Razlikuje se prije svega po niskoj temperaturi i dugotrajnom, obilnom snijegu. Na Zavižanu, na 1594 m, srednja temperatura srpnja je 13,0 °C, a izmjereni snježni pokrivač od 322 cm iz ožujka 2013. hrvatski je rekord.

Primorska klima dobila je ime po moru koje je oblikuje. Zimi je obala pod utjecajem ciklona sa sjevernog Jadrana, s kišom, jugom i burom. Ljeti azorska anticiklona sprečava prodore hladnog zraka, pa prevladava dugotrajno vedro vrijeme, a uz obalu pušu dnevni i noćni lokalni vjetrovi. O najpoznatijem jadranskom vjetru više u tekstu o buri.

Köppenova klasifikacija klime Hrvatske

Prema Köppenovoj klasifikaciji najveći dio Hrvatske ima umjereno toplu kišnu klimu, oznake C. Najhladniji mjesec ondje ima srednju temperaturu višu od −3 °C i nižu od 18 °C. Samo najviši planinski dijelovi, iznad 1200 m, imaju snježno-šumsku klimu, oznake D.

Područje Oznaka Što znači
nizinska kontinentalna Hrvatska Cfwbx" nema suhih mjeseci, najmanje oborine zimi, najtopliji mjesec ispod 22 °C, dva maksimuma oborine
Lika, Gorski kotar, viši dijelovi Istre Cfsbx" nema sušnih razdoblja, najviše oborine u hladnom dijelu godine
vrhovi planina iznad 1200 m Dfsbx" najhladniji mjesec ispod −3 °C
otoci i obala srednjeg i južnog Jadrana Csa klima masline: suho ljeto, najtopliji mjesec iznad 22 °C

Oznaka a ili b govori o ljetu. U unutrašnjosti najtopliji mjesec ima srednju temperaturu nižu od 22 °C, a uz obalu višu. Klima masline znači da najsuši ljetni mjesec ima manje od 40 mm kiše i manje od trećine najkišovitijeg zimskog mjeseca.

Temperatura Zagreb po mjesecima

Tablica prikazuje DHMZ-ove srednje mjesečne vrijednosti za postaju Zagreb-Grič, u nizu koji DHMZ objavljuje za razdoblje 1861. – 2024. Prognozu za danas i idućih 15 dana nađite na stranici vrijeme Zagreb.

Mjesec Srednja temperatura Sati sunca Oborina
siječanj 0,6 °C 64,5 51,0 mm
veljača 2,8 °C 97,6 46,3 mm
ožujak 7,3 °C 143,9 54,7 mm
travanj 12,0 °C 175,6 65,5 mm
svibanj 16,5 °C 223,0 82,7 mm
lipanj 19,9 °C 244,3 95,0 mm
srpanj 22,0 °C 280,3 83,5 mm
kolovoz 21,3 °C 265,4 83,0 mm
rujan 17,3 °C 192,7 87,3 mm
listopad 12,0 °C 133,1 90,5 mm
studeni 6,5 °C 68,4 83,5 mm
prosinac 2,2 °C 51,2 64,1 mm

Zbroj daje oko 1940 sati sunca i oko 890 mm oborine godišnje. Kiša je u Zagrebu dobro raspoređena, bez suhog mjeseca, s najviše oborine u lipnju i listopadu. Grič ima prosječno dvadesetak vrućih dana s 30 °C ili više godišnje, a apsolutni maksimum je 40,3 °C od 5. srpnja 1950.

Temperatura Split po mjesecima

Za Split-Marjan DHMZ objavljuje niz od 1948. do 2024. Razlika prema Zagrebu najveća je zimi, a sunca ima oko 700 sati više. Prognoza je na stranici vrijeme Split.

Mjesec Srednja temperatura Sati sunca Oborina
siječanj 8,0 °C 131,5 77,8 mm
veljača 8,5 °C 146,0 65,2 mm
ožujak 10,8 °C 188,6 63,2 mm
travanj 14,4 °C 219,7 62,0 mm
svibanj 19,2 °C 271,4 57,5 mm
lipanj 23,4 °C 309,0 49,0 mm
srpanj 26,2 °C 353,3 26,6 mm
kolovoz 25,9 °C 328,0 41,3 mm
rujan 21,6 °C 247,1 70,9 mm
listopad 17,2 °C 198,9 77,0 mm
studeni 12,7 °C 130,5 115,5 mm
prosinac 9,4 °C 120,8 103,7 mm

Split godišnje ima oko 2645 sati sunca i oko 810 mm oborine, dakle manje kiše od Zagreba, ali sasvim drukčije raspoređene. Srpanj je gotovo suh, a studeni i prosinac najkišovitiji. Vrućih dana s 30 °C ili više ima prosječno četrdesetak godišnje, dvostruko više nego na Griču. Snijeg je rijetkost: najveća izmjerena visina snijega na Marjanu je 25 cm, u veljači 2012.

Najsunčaniji gradovi u Hrvatskoj

Trajanje sijanja Sunca najveće je na srednjodalmatinskim otocima i uz obalu, a najmanje u Gorskom kotaru i na sjeveru unutrašnjosti. Tablica zbraja DHMZ-ove srednje mjesečne vrijednosti za glavne postaje. Nizovi nisu jednako dugi, pa razliku od nekoliko desetaka sati ne treba shvatiti doslovno.

Postaja Sati sunca godišnje (oko)
Hvar 2750
Šibenik 2690
Split-Marjan 2645
Dubrovnik 2640
Mali Lošinj 2625
Zadar 2590
Rijeka 2220
Gospić 2030
Osijek 1980
Zagreb-Grič 1940

Hvar drži i rekorde. Najdulje godišnje trajanje sijanja Sunca u Hrvatskoj, 3054,3 sata, izmjereno je na Hvaru 2003. godine. Iste godine, u srpnju, Lastovo je zabilježilo 410,3 sata sunca u jednom mjesecu. Najmanje sunca u jednoj godini, 1338,7 sati, imao je Parg u Gorskom kotaru 1972. Za ljetovanje na Hvaru to znači da je kišni dan u srpnju prava rijetkost: prosječno ih je četiri.

Kiša, snijeg i klimatski ekstremi

Najviše oborine padne ondje gdje vlažan zrak s mora udara u planine. Zavižan prosječno ima oko 1940 mm godišnje, Rijeka oko 1570 mm, a Gospić oko 1500 mm. Istočna Hrvatska je najsuša: Osijek ima oko 690 mm. Rekordna godišnja količina, 4717,4 mm, izmjerena je 1925. u Mrzloj Vodici u Gorskom kotaru, a najmanja, 109,9 mm, na Palagruži 1970.

Ekstrem Vrijednost Mjesto i datum
najviša temperatura zraka 42,8 °C Ploče, 4. 8. 1981.
najniža temperatura zraka −34,6 °C Gračac, 13. 1. 2003.
najveća dnevna količina oborine 352,2 mm Zadar, 11. 9. 1986.
najjači udar vjetra 248 km/h Maslenički most, 21. 12. 1998.
najviši snježni pokrivač 322 cm Zavižan, 21. 3. 2013.

Najjači udar od 248 km/h bila je bura. O vrućim razdobljima i rekordima temperature više piše tekst o toplinskom valu, a o tome gdje i koliko sniježi tekst snijeg u Hrvatskoj.

Koliko traje zima: mraz, snijeg i magla

Zimu najbolje opisuje broj hladnih dana, onih u kojima najniža temperatura padne ispod 0 °C. Zbrojeni DHMZ-ovi mjesečni prosjeci daju oko 6 takvih dana godišnje na Marjanu u Splitu, oko 17 u Rijeci, oko 60 na zagrebačkom Griču, oko 80 u Osijeku, oko 115 u Gospiću i oko 150 na Zavižanu. Na Zavižanu je i sedamdesetak dana u kojima temperatura cijeli dan ostaje ispod nule.

Snijeg slijedi isti raspored. Split ima prosječno dva dana sa snijegom godišnje, Zagreb dvadesetak, Gospić tridesetak, a Zavižan oko 76. Magla je pak obilježje nizine i planinskih vrhova: Grič bilježi pedesetak dana s maglom, Osijek tridesetak, a Zavižan, često u oblaku, gotovo dvjesto. Na Marjanu se magla u prosjeku praktički ne pojavljuje.

Za putovanja to znači da su prijelazna godišnja doba najugodnija za obilazak cijele zemlje. Ljeti je unutrašnjost vruća, a zimi su Lika i Gorski kotar snježni, dok je obala blaga, ali kišovita i vjetrovita.

Kako se klima Hrvatske mijenja

Prosjeci u tablicama obuhvaćaju desetljeća, a posljednja su desetljeća primjetno toplija. DHMZ klimu danas prati u odnosu na normalu 1991. – 2020. Prema toj usporedbi ljeto 2026. bilo je ekstremno toplo na gotovo cijelom području Hrvatske, s odstupanjem od 1,8 do 3,3 °C. U kolovozu 2026. odstupanja su dosegnula i 4,7 °C, a Split-Marjan i Dubrovnik prvi su put izmjerili više od 40 °C.

Zagrijava se i more. Analiza mjerenja u Splitu, na Hvaru i u Komiži pokazala je nagli porast temperature mora od 1998. godine, o čemu više u tekstu o temperaturi mora po mjesecima. Lijepa usporedba unutar kopna su Osijek u Panonskoj nizini i Gospić u Lici. Imaju sličan broj sati sunca, oko 1980 i 2030 godišnje, ali je Gospić zbog visine i položaja hladniji: siječanj ondje ima −1,6 °C, a u Osijeku −0,5 °C, dok je apsolutni minimum u Gospiću −33,5 °C.

Česta pitanja

Kakva je klima u Hrvatskoj?

U unutrašnjosti prevladava umjereno kontinentalna klima s toplim ljetima i hladnim zimama, u gorju planinska klima s dugim snježnim zimama, a uz Jadran primorska klima s blagim, kišnim zimama i suhim, vrućim ljetima. Na otocima i obali srednje i južne Dalmacije to je klima masline (Csa) po Köppenu.

Koji je najsunčaniji grad u Hrvatskoj?

Prema DHMZ-ovim podacima najviše sunca od glavnih postaja ima Hvar, prosječno oko 2750 sati godišnje. Slijede Šibenik, Split, Dubrovnik i Mali Lošinj s oko 2600 do 2700 sati. Rekord je 3054,3 sata, izmjeren na Hvaru 2003. godine.

Kolika je temperatura u Zagrebu po mjesecima?

Prema DHMZ-ovim srednjim vrijednostima za Zagreb-Grič najhladniji je siječanj s 0,6 °C, a najtopliji srpanj s 22,0 °C. Ožujak ima 7,3 °C, svibanj 16,5 °C, rujan 17,3 °C, a studeni 6,5 °C.

Kolika je temperatura u Splitu po mjesecima?

Split-Marjan prema DHMZ-u ima 8,0 °C u siječnju i 26,2 °C u srpnju. Proljeće je blago, travanj 14,4 °C, a jesen topla, listopad 17,2 °C. Najkišovitiji mjesec je studeni sa 115,5 mm.

Gdje u Hrvatskoj pada najviše kiše?

Najviše oborine padne u Gorskom kotaru, na Velebitu i u zaleđu Kvarnera. Zavižan prosječno ima oko 1940 mm, Rijeka oko 1570 mm, a rekord je 4717,4 mm u Mrzloj Vodici u Gorskom kotaru 1925. Najmanja godišnja količina izmjerena je na Palagruži 1970., samo 109,9 mm.

Koliko mjeseci traje ljeto u Hrvatskoj?

Ovisi o kraju. U Splitu je srednja mjesečna temperatura iznad 20 °C od lipnja do rujna, a toplih dana s 25 °C i više ima od svibnja do listopada. U Zagrebu su topli dani česti od lipnja do kolovoza, dok na Zavižanu na Velebitu ljeta u tom smislu nema.

klima u hrvatskojklima hrvatsketemperatura zagreb po mjesecimatemperatura split po mjesecimanajsunčaniji gradovi u hrvatskoj

Povezani članci