Bura je hladan, suh i vrlo mahovit vjetar koji s Dinarida i Velebita puše s kopna prema moru, najčešće iz sjeveroistočnog smjera. Obično traje nekoliko dana s prekidima, a rijetko i dva do tri tjedna. Najjača je podno Velebita, u Senju, Velebitskom kanalu i kod Masleničkog mosta, gdje je 21. prosinca 1998. izmjeren udar od 69 m/s, odnosno oko 248 km/h.
- Bura puše s kopna prema moru, uglavnom sa sjeveroistoka, u snažnim udarima koji se smjenjuju s kratkim zatišjima.
- Najjači službeno izmjereni udar bure u Hrvatskoj iznosi 69 m/s (oko 248 km/h), Maslenički most, 21. prosinca 1998.
- Najčešća je u hladnom dijelu godine, a slabi i rjeđa je od sjevernog prema južnom Jadranu.
- Škura (ciklonalna) bura donosi oblake, kišu ili snijeg, a vedra (anticiklonalna) suho i vrlo prozirno vrijeme.
- Obično traje nekoliko dana, s prekidima; rijetko dva do tri tjedna.
Tko je jednom stajao na senjskoj rivi dok puše bura, zna da to nije običan vjetar. Udar vas gurne, pa nastupi nekoliko sekundi tišine, pa novi udar, jači od prethodnog. More ispred grada pobijeli, a sitne kapljice dižu se kao dim i nose prema otocima.
Bura je najpoznatiji i najistraživaniji vjetar u Hrvatskoj. U nastavku je ono što o njoj kažu mjerenja DHMZ-a i stručna literatura: kako nastaje, gdje je najjača, koliko traje i kako je pratiti.
Što je bura i kako bura puše
Bura je hladan, suh i mahovit vjetar koji puše s kopna prema moru, uglavnom iz sjeveroistočnog smjera. Njezina je glavna osobina mahovitost: brzina i smjer stalno se mijenjaju, a udari su znatno jači od srednje brzine vjetra.
Udari ne dolaze nasumično. Analiza sekundnih mjerenja na Masleničkom mostu, u Senju i na Dubrovačkom mostu, koju je objavila klimatologinja DHMZ-a Alica Bajić, pokazala je pulsacije s razdobljem od otprilike tri do sedam minuta. Zato bura „diše”: nekoliko minuta jačih udara, pa kratko popuštanje.
Kad bura udari u more, raspršuje ga u fine kapljice i pjenu. Taj sloj nalik magli zove se dimljenje mora, a sol koju vjetar nanosi na kopno, posolica, razlog je zašto su sjeverne strane nekih sjevernojadranskih otoka gotovo gole.
Kako nastaje bura
Za buru su potrebna dva sastojka: hladan zrak nad kopnom u unutrašnjosti i niži tlak nad Jadranom ili Sredozemljem. Kad je razlika dovoljno velika, hladan i teži zrak prelijeva se preko Dinarida i obrušava niz primorske padine prema moru.
Planine pritom rade kao lijevak. Vjetar se najviše ubrzava na niskim prijevojima, poput Vratnika iznad Senja, pa je bura ondje jaka i kad na ostatku obale jedva puše. Što je veća razlika tlaka preko Velebita, to je bura u Senju jača.
Postoje dvije osnovne vrste bure, a razlikuju se po vremenu koje donose.
| Vrsta bure | Raspored tlaka | Kakvo je vrijeme |
|---|---|---|
| Ciklonalna, „škura” bura | ciklona nad Sredozemljem, anticiklona nad istočnom Europom | oblačno, kiša, zimi i snijeg |
| Anticiklonalna, vedra bura | jaka anticiklona nad kopnom, slabija depresija nad Sredozemljem | vedro, suho, odlična vidljivost |
Škura bura je ona po kojoj je primorje zimi tmurno i hladno. Vedra bura daje one dane kad se s Učke ili s Velebita vidi gotovo cijeli Kvarner.
Gdje puše najjača bura
Najjača i najčešća bura puše na sjevernom Jadranu, a prema jugoistoku slabi i rjeđa je. Hrvatska enciklopedija kao njezina najjača područja navodi Tršćanski i Kvarnerski zaljev, Velebitski kanal, osobito kod Senja, Ninski i Kaštelanski zaljev te područje uvale Vrulja između Omiša i Makarske, podno Biokova.
Najveće brzine izmjerene su na postajama uz mostove i ceste, gdje se vjetar mjeri neprekidno. Ovo su udari bure veći od 50 m/s koje navodi rad DHMZ-a iz 2014.:
| Postaja | Najjači udar | Približno u km/h |
|---|---|---|
| Maslenički most (21. 12. 1998.) | 69,0 m/s | 248 km/h |
| Most Pag | 65,2 m/s | 235 km/h |
| Makarska | 59,0 m/s | 212 km/h |
| Most Krk | 58,9 m/s | 212 km/h |
Udar od 69 m/s na Masleničkom mostu najveća je službeno izmjerena brzina vjetra u Hrvatskoj. U medijima se povremeno spominju i veće brojke, ali one nisu potvrđene mjerenjima DHMZ-a.
Ako živite ili putujete kroz ta područja, korisno je pratiti vrijeme u Senju i prognozu po satima za Senj, gdje se udari bure vide sat po sat.
Zašto je bura jača na Masleničkom mostu nego u Zadru
Maslenica leži točno podno Velebita, na mjestu gdje se zrak koji se obrušava s planine još nije stigao usporiti. Zadar je dalje od podnožja planine i od izlaza iz prijevoja. S udaljenošću od obale ispod planine brzina bure i jačina udara opadaju, iako valovi na otvorenom moru rastu.
Zato se može dogoditi da je u Zadru tek jak vjetar, a tridesetak kilometara sjeveroistočno autocesta zatvorena za sva vozila. O tome više piše u tekstu bura na cestama.
Koliko jako puše bura
Prema Hrvatskoj enciklopediji, na obali od Trsta do Dubrovnika česte su bure brzine od 20 do 35 m/s, što je otprilike 70 do 125 km/h. Takva bura na izloženim mjestima već ometa promet.
Olujna bura može se razviti vrlo brzo. U situaciji od 22. prosinca 2003. na Masleničkom mostu srednja brzina vjetra porasla je s 8,5 na 25,1 m/s u svega dva i pol sata, a najjači udari s 15,7 na 44,1 m/s. Sutradan je izmjerena srednja desetminutna brzina od 40,9 m/s i udar od 62,7 m/s.
Za usporedbu, Beaufortova ljestvica olujnim vjetrom smatra brzine od 62 do 74 km/h, a orkanom brzine od 118 km/h naviše. Rekordni udar s Masleničkog mosta više je nego dvostruko jači od te granice.
Koliko traje bura i kada prestaje
Bura obično puše nekoliko dana, često s prekidima, a rijetko i dva do tri tjedna. Dulje traje kad se nad kopnom zadrži jaka anticiklona koja održava razliku tlaka prema moru.
Bura prestaje kad se smanji razlika tlaka preko planina. Senj je pritom poseban slučaj: zbog prijevoja Vratnik ondje bura puše i kad na ostatku obale slabi ili je uopće nema. Zato pitanje „kada staje bura” uvijek ima lokalni odgovor.
Praktično, najbolje je pogledati satnu prognozu za konkretno mjesto, primjerice vrijeme u Rijeci ili vrijeme u Zadru, te vrijeme do kojeg vrijedi službeno upozorenje. DHMZ u upozorenju uvijek navodi početak i kraj razdoblja na koje se odnosi.
Kada puše bura: godišnja doba
Bura je pretežno vjetar hladnog dijela godine. U pregledu upozorenja DHMZ-a za razdoblje 2009. do 2018. najviše je upozorenja izdano upravo zbog vjetra, i to češće od listopada do travnja nego ljeti.
U istom pregledu riječka regija imala je velik broj dana s crvenim upozorenjem na vjetar, a autori to povezuju s olujnom i orkanskom burom koja je najčešća u podvelebitskom području.
Ljeti bura nije isključena, ali je rjeđa. Kad zapuše usred vrućina, donosi suh zrak i osjetno osvježenje, a nautičarima zna pokvariti planove jednako kao i zimi.
Marčana bura
U Primorju se buri koja puše u ožujku (marču) tradicionalno daje posebno ime. Riječ je o narodnom nazivu, a ne o posebnoj meteorološkoj vrsti: nastaje na isti način kao i zimska bura, samo u vrijeme kad se proljeće još bori sa zimom.
Što bura znači u praksi
Za stanovnike obale bura je najprije prometni problem. Zatvaraju se dionica A1 između Svetog Roka i Posedarja, Krčki i Paški most te dijelovi Jadranske magistrale, a dio katamaranskih i trajektnih linija ne plovi.
Kod kuće valja skloniti ili učvrstiti sve što vjetar može odnijeti, od suncobrana do saksija. Automobil je bolje ne ostavljati uz stabla i skele, a brodu na vezu provjeriti konope prije nego bura zapuše, a ne usred nje.
Bura na moru
Na moru bura ima drukčije lice nego na kopnu. Uz obalu ispod planine najjači su udari, a što se brod više udaljava od obale, vjetar je ravnomjerniji, ali valovi rastu. U kanalima poput Velebitskog bura je osobito opasna za male brodice jer može zapuhati naglo, gotovo bez najave, i za kratko vrijeme dosegnuti orkansku jačinu.
Zato se za plovidbu ne gleda samo srednja brzina vjetra nego najjači očekivani udari i prognoza za pomorce. Kako je čitati, objašnjeno je u tekstu prognoza za nautičare.
Službena upozorenja na jak vjetar izdaje DHMZ preko meteo.hr i sustava MeteoAlarm, po županijama i za šest obalnih područja. Pregled je na stranici upozorenja za Ličko-senjsku županiju i za ostale županije, a što znači žuta razina objašnjava tekst upozorenje na umjerenu opasnost od vjetra. O mjerama zaštite odlučuje civilna zaštita, a u hitnim slučajevima zove se 112.
Kad bura popusti, prije ili kasnije na Jadranu zapuše njezina suprotnost. Kako nastaje topli i vlažni jugoistočnjak, opisano je u tekstu o jugu.
Česta pitanja
Koliko traje bura?
Prema Hrvatskoj enciklopediji bura obično puše nekoliko dana, često s prekidima, a rijetko i dva do tri tjedna. Trajanje ovisi o tome koliko dugo se održava razlika tlaka između hladnog kopna i toplijeg mora. Najpouzdaniji odgovor za konkretnu buru daje prognoza po satima za vaše mjesto.
Gdje puše najjača bura?
Najjača bura puše podno Velebita: u Senju, u Velebitskom kanalu i na području Masleničkog mosta i Paškog mosta. Snažna je i u Tršćanskom i Kvarnerskom zaljevu, Ninskom i Kaštelanskom zaljevu te podno Biokova kod Makarske. Najveći službeni udar od 69 m/s izmjeren je na postaji Maslenički most 21. prosinca 1998.
Koliko jako puše bura?
Na obali od Trsta do Dubrovnika česta je bura brzine od 20 do 35 m/s, odnosno otprilike 70 do 125 km/h. U olujnim situacijama udari prelaze 50 m/s, a rekordni izmjereni udar iznosi 69 m/s ili oko 248 km/h.
Kako nastaje bura?
Bura nastaje kad se nad kopnom u unutrašnjosti nakupi hladan zrak, a nad Jadranom je niži tlak. Hladan i teži zrak tada se prelijeva preko Dinarida, najjače kroz niske prijevoje poput Vratnika iznad Senja, i obrušava se niz primorske padine prema moru.
Što je škura bura?
Škura ili ciklonalna bura puše kad je ciklona nad Sredozemljem, a anticiklona nad istočnom Europom. Prate je niski oblaci, kiša, a zimi i snijeg. Suprotnost joj je vedra, anticiklonalna bura uz koju je nebo čisto, a vidljivost izvrsna.
Kada prestaje bura?
Bura slabi kad se smanji razlika tlaka preko Dinarida, primjerice kad anticiklona nad kopnom oslabi ili se pomakne. Često ne prestaje odjednom nego slabi s prekidima, a podno Velebita se zadrži dulje nego drugdje. Kraj bure najbolje se vidi u satnoj prognozi vjetra i u trajanju upozorenja DHMZ-a.


