Magla je oblak koji leži na tlu: sitne vodene kapljice lebde u zraku i smanjuju vidljivost na manje od jednog kilometra. Najčešće nastaje za vedrih i tihih noći od listopada do ožujka, kad se tlo i zrak uz njega ohlade pa se vodena para kondenzira. U Hrvatskoj je najčešća na Zavižanu i uz Savu, gdje Slavonski Brod ima oko 120 dana s maglom godišnje, dok je na Jadranu rijetka.
- Magla je oblak u dodiru s tlom koji smanjuje vidljivost ispod 1 km; to nije oborina, jer kapljice lebde u zraku.
- U unutrašnjosti je najčešća od listopada do ožujka, ujutro nakon vedre i mirne noći.
- Najviše maglovitih dana ima Zavižan (191), a u nizini Slavonski Brod (oko 120) i drugi krajevi uz Savu.
- Na obali je magla rijetka: oko osam dana godišnje na sjevernom Jadranu, a na Hvaru i u Dubrovniku oko jedan.
- Po magli moraju biti upaljena kratka svjetla ili svjetla za maglu, a stražnje svjetlo za maglu smije se paliti samo po magli i smanjenoj vidljivosti.
Tko je u studenom rano ujutro vozio autocestom kroz Posavinu, zna kako to izgleda: sivi zid kroz koji se jedva vide stražnja svjetla kamiona ispred, a pola sata poslije sunce kao da magle nije ni bilo. Magla je u Hrvatskoj čest jesenski i zimski gost, ali vrlo neravnomjerno raspoređen.
Što je magla i kako nastaje
Magla su sitne vodene kapljice koje lebde u zraku i tvore oblak u dodiru s tlom. Prema definiciji iz Klimatskog atlasa Hrvatske Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), o magli govorimo kad smanji vodoravnu vidljivost na manje od jednog kilometra.
Da bi nastala, relativna vlažnost uz tlo mora biti blizu 100 posto, a u zraku mora biti dovoljno sitnih čestica, kondenzacijskih jezgara, na kojima se stvaraju kapljice. Ostatak posla obavi hlađenje zraka.
Prema načinu nastanka razlikuje se nekoliko vrsta magle:
- Radijacijska magla nastaje za vedrih noći sa slabim vjetrom, kad se tlo jako ohladi, a s njim i zrak uz tlo. To je tipična jesenska jutarnja magla u nizini.
- Advekcijska magla nastaje kad vlažan zrak struji preko hladnije podloge, primjerice preko hladnog mora ili tla.
- Magla u kotlinama i dolinama nastaje uz temperaturnu inverziju, kad hladan zrak leži na dnu doline, a obronci iznad su topliji. Može nastati i kad se zrak diže uz planinu i pritom hladi.
- Frontalna magla stvara se ispred tople ili iza hladne fronte, kad kiša pada kroz hladan, stabilan zrak i povisi mu rosište.
Magla ili sumaglica
Granica između magle i sumaglice je vidljivost od jednog kilometra. Prema Međunarodnom atlasu oblaka Svjetske meteorološke organizacije (WMO), o magli se govori kad vidljivost padne ispod 1 km, a ako su kapljice rjeđe i vidi se dalje od toga, riječ je o sumaglici.
U praksi je razlika vidljiva odmah. Po sumaglici se drveće na kraju polja vidi kao siluete, a u gustoj magli ne vidi se ni sljedeći stup javne rasvjete.
Magla je bijela ili siva iz istog razloga kao i oblak. Kapljice su mnogo veće od valnih duljina vidljive svjetlosti, pa podjednako raspršuju sve boje, a zbroj svih boja oko vidi kao bijelo. Što je magla gušća i što je manje sunca iznad nje, to je sivlja.
Kada se javlja magla
U kontinentalnoj Hrvatskoj magla je mnogo češća u hladnom dijelu godine, od listopada do ožujka, nego ljeti. Najčešće je ujutro, nakon vedre i mirne noći.
Kad sunce zagrije tlo i zrak uz njega, magla se obično razilazi. Kasno u jesen i zimi, pod anticiklonom, to ne mora biti tako. Klimatski atlas opisuje takva razdoblja kao hladna, maglovita i tmurna, kad se sunce u ravnicama kroz maglu probija tek nakratko.
Zato se zna dogoditi da Zagreb ili Slavonija cijeli dan provedu u sivilu, dok je na Sljemenu ili Papuku sunčano i toplije. To je ista inverzija koja zadržava i zagađen zrak u gradu.
Gdje je magla najčešća u Hrvatskoj
Najviše maglovitih dana ima Zavižan na Velebitu, 191 na godinu. Na planini se magla stvara i kad se vlažan zrak diže uz padine i hladi, pa je postaja doslovno u oblaku.
U nizini prednjači područje uz Savu. Slavonski Brod ima oko 120 dana s maglom godišnje, više nego dvostruko od Zagreba. Uz rijeku magle ima i ljeti: u kolovozu u prosjeku deset dana, a u rujnu četrnaest.
Istočna Slavonija ima znatno manje magle nego Posavina. Osijek bilježi oko 35 maglovitih dana na godinu.
Zašto baš Sava? Dolina je niska i vlažna, s rijekom, rukavcima i poplavnim nizinama, a u mirnim noćima hladan zrak se slijeva i zadržava na njezinu dnu. To su upravo uvjeti koje Klimatski atlas navodi za nastanak magle: hlađenje vlažnog zraka uz tlo i inverzija u dolinama. Posljedica se vidi i zimi, jer česta magla pogoduje stvaranju inja, pa Slavonski Brod ima oko 13 dana s injem godišnje, više od ostatka nizine.
Sjeverozapadna Hrvatska, Lika i unutrašnjost Istre, prema atlasu, imaju više od 50 maglovitih dana na godinu. U Gorskom kotaru se ističe Skrad, s 98 dana.
| Postaja | Dana s maglom godišnje | Najmaglovitiji mjesec |
|---|---|---|
| Zavižan | 191 | studeni do siječnja (21) |
| Slavonski Brod | oko 120 | listopad (17) |
| Karlovac | oko 77 | prosinac (13) |
| Parg | oko 71 | studeni (10) |
| Sisak | oko 65 | listopad (11) |
| Zagreb-Grič | oko 51 | prosinac (11) |
| Varaždin | oko 51 | listopad (9) |
| Osijek | oko 35 | prosinac (7) |
| Rijeka | oko 4 | rijetko |
| Split-Marjan | 0 | gotovo nikad |
Brojke su zbroj mjesečnih prosjeka iz DHMZ-ovih klimatskih tablica, pa su približne. Prognozu za ova mjesta vidite na stranicama za Slavonski Brod, Karlovac, Sisak i Osijek.
Magla na moru i na obali
Na obali magla nastaje mnogo rjeđe nego u unutrašnjosti. Prema Klimatskom atlasu, broj maglovitih dana opada od sjevernog Jadrana, gdje ih ima oko osam na godinu, prema jugu, gdje se na Hvaru i u Dubrovniku magla pojavi u prosjeku jednom godišnje.
Magla nad morem nastaje kad se zrak nad morem ohladi ispod rosišta. Nad Jadranom se stvara u proljeće, kad topao i vlažan zrak sa Sredozemlja dođe nad još hladno more, i u jesen, kad hladan zrak dođe nad toplo more. Na sjevernom Jadranu najčešća je od studenoga do ožujka, a na južnom u svibnju i rujnu.
Atlas napominje da magla smanjenom vidljivošću ugrožava i pomorski promet, pa je i rijetka magla na moru razlog za oprez.
Magla i promet: što kaže zakon
Magla smanjuje vidljivost i zato je opasna za cestovni, zračni i pomorski promet. Zakon o sigurnosti prometa na cestama smanjenu vidljivost definira ovako: postoji kad vozač zbog magle, snijega, kiše ili sličnih prilika ne može jasno vidjeti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od barem 200 metara izvan naselja, odnosno 100 metara u naselju.
Prema članku 108. istog zakona, po magli na vozilu moraju biti upaljena kratka svjetla, svjetla za maglu ili oboje. Stražnje svjetlo za maglu smije se upotrebljavati samo po magli i kad je vidljivost smanjena. Prednja svjetla za maglu smiju biti bijela ili žuta, a stražnja crvena.
Stražnje svjetlo za maglu treba ugasiti čim se magla raziđe, jer zasljepljuje vozača iza vas. Nekoliko praktičnih savjeta:
- vozite brzinom pri kojoj se možete zaustaviti na udaljenosti koju vidite,
- povećajte razmak, jer se vozilo ispred može pojaviti iz magle bez upozorenja,
- ne pretječite i ne pokušavajte se držati stražnjih svjetala vozila ispred,
- prije puta provjerite stanje na cestama kod HAK-a, čija prometna prognoza najavljuje i smanjenu vidljivost zbog magle.
HAK u savjetima za vožnju po magli podsjeća i da je sigurna brzina u magli uvijek niža od najveće dopuštene brzine na dionici.
Kroz Posavinu prolazi autocesta A3, a upravo je to nizinsko područje s najviše magle u Hrvatskoj. Ako putujete rano ujutro, pogledajte prognozu po satima za Novu Gradišku ili za svoje odredište.
Upozorenja na maglu
Magla je jedna od pojava za koje DHMZ izdaje upozorenja. Za razliku od grmljavinskog nevremena, gdje prognostičari istodobno razmatraju više pokazatelja, za maglu je dovoljan jedan: vidljivost.
Žuta, narančasta ili crvena upozorenja za vašu županiju vidite na stranici upozorenja, primjerice za Brodsko-posavsku županiju. Stranica preuzima službena upozorenja DHMZ-a i ne izdaje vlastita.
Je li magla štetna za zdravlje
Sama magla je samo voda u zraku. Problem nastaje u gradovima, gdje se kapljice stvaraju i na česticama iz ispušnih plinova automobila te industrijskih i kućnih dimnjaka. Klimatski atlas upozorava da tako nastaje smog koji može biti vrlo opasan za zdravlje.
Uz to, iste mirne i maglovite situacije sprečavaju miješanje zraka, pa se onečišćenje zadržava pri tlu. U takvim danima pratite kvalitetu zraka u Zagrebu, a o tome kako hladnoća, magla i nagle promjene vremena djeluju na organizam, piše u članku o vremenu i zdravlju.
Kad se magla smrzava na granama i žicama, nastaje inje. O tome i o mrazu više u članku mraz i inje.
Česta pitanja
Kako nastaje magla?
Magla nastaje kad se zrak uz tlo ohladi toliko da se vodena para kondenzira u sitne kapljice. Najčešće se to događa za vedrih i mirnih noći kad se tlo jako ohladi, što se zove radijacijska magla. Može nastati i kad vlažan zrak struji preko hladne podloge, u kotlinama s temperaturnom inverzijom ili uz prolazak fronte.
Je li magla oblak?
Da. Prema definiciji koju koristi DHMZ, magla su sitne vodene kapljice koje lebde u zraku i tvore oblak u dodiru s tlom. Razlika od običnog oblaka je samo u tome što leži na tlu i smanjuje vodoravnu vidljivost na manje od 1 km.
Je li magla padalina?
Nije. Kapljice magle lebde u zraku i ne padaju na tlo kao kiša ili snijeg. Rosa, mraz i inje nastaju kad se vodena para izdvoji izravno na tlu i predmetima, a magla je lebdeći oblak pri tlu.
Kada se javlja magla?
U kontinentalnoj Hrvatskoj magla je najčešća u hladnom dijelu godine, od listopada do ožujka, i to ujutro. Na sjevernom Jadranu najčešća je od studenoga do ožujka, a na južnom Jadranu u svibnju i rujnu. Obično se razilazi kad sunce zagrije tlo i zrak uz tlo.
Kako nastaje magla na moru?
Na moru magla nastaje kad se zrak nad morem ohladi ispod rosišta. Nad Jadranom se češće stvara u proljeće, kad topao i vlažan zrak sa Sredozemlja dođe nad još hladno more, ili u jesen, kad hladan zrak dođe nad toplo more.
Je li magla štetna za zdravlje?
Sama magla je vodena para, ali u gradovima se kapljice stvaraju i na česticama iz ispušnih plinova, industrije i dimnjaka. Tada nastaje smog koji može biti opasan za zdravlje, osobito za ljude s bolestima dišnog sustava i srca. U takvim danima vrijedi pratiti kvalitetu zraka.


