Ne postoji jedna prognoza koja je uvijek najtočnija. Provjere za Hrvatsku pokazuju da europski model ECMWF najbolje prognozira slabu i umjerenu kišu, da gušći modeli poput ALADIN-a DHMZ-a bolje vide temperaturu uz obalu i jake lokalne pljuskove, a da su prognostičari DHMZ-a, koji kombiniraju više modela, imali najmanju pogrešku maksimalne temperature za sutra. Najpouzdanije je usporediti dva-tri izvora i provjeriti njihove prognoze s mjerenjima za svoje mjesto.
- Gotovo sve aplikacije za vrijeme koriste iste nekolicine numeričkih modela: ECMWF, ICON, GFS i nacionalne modele poput ALADIN-a.
- U provjeri DHMZ-a za 2020. prognostičari su imali manju pogrešku maksimalne temperature za sutra od svih modela.
- Globalni model griješi najviše na malim otocima, gdje točka modela pada u more: pogreška maksimalne temperature i 4 °C i više.
- Za kišu dva dana unaprijed ECMWF je bio najbolji za slabe i umjerene količine, a gušći modeli češće su otkrili jake oborine, ali uz više lažnih uzbuna.
- Najbolju aplikaciju za svoje mjesto otkrit ćete tako da dva tjedna bilježite prognozu i izmjereno vrijeme.
Pitanje koja je najtočnija vremenska prognoza uvijek otvori svađu. Netko se kune u jednu aplikaciju jer je pogodila kišu na vjenčanju, drugi u drugu jer je točno najavila buru na Masleničkom mostu. Obje priče mogu biti istinite, jer točnost ovisi o mjestu, pojavi i danu unaprijed.
Koja je najtočnija vremenska prognoza: kratak odgovor
Ne postoji izvor koji je uvijek najbolji, a rangiranje aplikacija bez dugotrajne provjere na istim postajama nije pošteno. Ono što se pouzdano zna dolazi iz službenih provjera. One pokazuju da svaki model ima svoja jaka i slaba područja, a da su prognostičari DHMZ-a, koji kombiniraju više modela, u provjeri maksimalne temperature za sutra griješili manje od svakog pojedinog modela.
Zato je razumno polazište službena prognoza Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) na meteo.hr, uz još jedan ili dva izvora za usporedbu. Kad se svi slažu, prognoza je vjerojatno dobra. Kad se razilaze, vrijeme je doista nesigurno.
Odakle aplikacije uzimaju prognozu
Većina aplikacija i web stranica ne računa vlastitu prognozu. Uzimaju rezultate nekoliko velikih numeričkih modela, malo ih obrade i prikažu u svom dizajnu. Razlika je u tome koji model koriste, koliko ga često osvježavaju i kako ga prilagode lokaciji.
| Model | Tko ga računa | Razmak točaka mreže | Napomena |
|---|---|---|---|
| ECMWF IFS | Europski centar za srednjoročne prognoze | oko 9 km | do 15 dana, ansambl od 51 člana |
| ICON | Njemačka meteorološka služba (DWD) | oko 13 km globalno | gušći europski dio ICON-EU, oko 6,5 km |
| GFS | američka NOAA | globalni model | do 16 dana, četiri izračuna dnevno |
| ALADIN | DHMZ | 4 km | do 72 sata, rubni uvjeti iz ECMWF-a |
Hrvatska je punopravna članica ECMWF-a od 1. siječnja 2016., a DHMZ u izvješću iz 2021. navodi da su proizvodi ECMWF-a glavni izvor za srednjoročnu i dugoročnu prognozu. Za kratki rok, do tri dana, važnu ulogu ima ALADIN, koji DHMZ sam pokreće.
Prognoza na ovom webu dolazi preko servisa Open-Meteo. On za svaku lokaciju kombinira globalne modele ECMWF IFS, DWD ICON i NOAA GFS te za Europu dodaje gušći ICON-EU. To nije prognoza DHMZ-a i ne izdaje upozorenja; službena upozorenja preuzimamo od DHMZ-a.
Razlučivost modela: zašto otok nestane iz prognoze
Model vidi svijet kao mrežu točaka. Kod razmaka od 9 km mali otok poput Silbe ili Prvića u modelu često uopće ne postoji, nego je more. Model tada prognozira temperaturu mora, a ne kopna, pa ljetni maksimum ispadne prenizak.
To nije teorija. U provjeri DHMZ-a za 2020. godinu globalni model ECMWF imao je na nekim obalnim postajama i malim otocima srednju kvadratnu pogrešku maksimalne temperature za sutra od 4 °C i više, upravo zato što točka modela pada u more. Na kopnu su pogreške bile znatno manje.
Isto vrijedi za planine. Velebit, Biokovo i Učka u grubljoj mreži izgledaju niže i zaobljenije nego u stvarnosti. Zato gušći modeli bolje prate buru, lokalne vjetrove i razliku između Makarske i vrha Biokova. DHMZ je za prognozu vjetra razvio i dinamičku prilagodbu ALADIN-a na mrežu od 2 km.
Što kažu provjere točnosti za Hrvatsku
DHMZ redovito uspoređuje prognoze s mjerenjima. Za 2020. godinu provjerena je prognoza minimalne i maksimalne temperature za idući dan na 32 postaje, za ALADIN, ICON, ECMWF i dežurne prognostičare.
| Što je provjereno | Rezultat |
|---|---|
| minimalna temperatura za sutra | svi slično, prosječna pogreška oko 1,5 °C |
| maksimalna temperatura za sutra | najmanja pogreška kod prognostičara DHMZ-a, najveća kod ECMWF-a (oko 3 °C), uglavnom uz more |
| dnevna kiša dva dana unaprijed (rujan 2018. – kolovoz 2019.) | svi modeli malo prevlažni kod slabe kiše, GFS najviše; ECMWF najbolji za slabu i umjerenu kišu |
| jaka kiša, više od 30 mm na dan | ALADIN i ICON češće je otkriju, ali uz više lažnih uzbuna |
Kod kiše se vidi zanimljiv problem koji meteorolozi zovu dvostrukom kaznom. Gušći model nacrta jaki pljusak, ali deset kilometara pored stvarnog. Provjera mu onda upiše i promašaj na mjestu gdje je kiša pala i lažnu uzbunu tamo gdje nije. Grublji model razmaže kišu na veće područje i rjeđe tako promaši, ali i rjeđe pokaže stvarnu jačinu.
U zasebnoj usporedbi pet modela na 33 postaje u Hrvatskoj, od 22. rujna do 22. studenoga 2020., ECMWF je imao najveću korelaciju s izmjerenom dnevnom kišom i najmanju prosječnu pogrešku. Riječ je o samo dva mjeseca, pa to nije presuda za sva godišnja doba, ali se slaže s ostalim provjerama.
Gdje griješe sve prognoze
Neke situacije su teške za svaki model, ma koliko gusta bila njegova mreža. Ljetna grmljavina je prva na popisu: model zna da će popodne biti nestabilno, ali ne zna hoće li pljusak pasti na Samobor ili na Veliku Goricu. Ujutro 12. srpnja 2023. nevrijeme je u Zagrebu rušilo stabla, a DHMZ je naveo da modeli takav razvoj nisu pokazivali.
Druga su zimske inverzije. Kad se hladan zrak zadrži u Panonskoj nizini ili u kotlinama Gorskog kotara, nizine danima ostaju u magli i niskim oblacima, a takvo stanje modeli teško hvataju. Prognostičari DHMZ-a pohvalili su novije verzije modela ECMWF upravo zbog boljeg prognoziranja inverzija s niskim oblacima i maglom. Treća je granica snijega i kiše u Lici i Gorskom kotaru, gdje nekoliko desetinki stupnja odlučuje hoće li Delnice dobiti deset centimetara snijega ili mokru cestu.
U takvim danima nijedna aplikacija nije pouzdano bolja od druge. Korisnije je pogledati koliko se izvori razilaze i pratiti upozorenja DHMZ-a za svoju županiju.
Prognostičar i model: zašto službena prognoza nije sirovi model
Prognostičar ne prepisuje jedan model. Gleda nekoliko njih, uspoređuje ih s mjerenjima i radarom, zna kako se pojedini model ponaša pri buri ili magli te ispravlja poznate pogreške. Upravo je to razlog zašto su prognostičari DHMZ-a u provjeri maksimalne temperature za 2020. bili bolji od svih modela.
Za gradove DHMZ objavljuje i sedmodnevne meteograme, koje ljudi traže kao „DHMZ 7 dana“. Prema izvješću iz 2021., oni spajaju prva tri dana iz modela ALADIN i nastavak iz ECMWF-a. Na meteo.hr dostupne su i karte modela ALADIN, koje mnogi traže za Split ili Zadar kad prate buru i jugo.
Kako sami provjeriti koja je prognoza najtočnija za vaše mjesto
Najbolju prognozu za Zagreb, Split ili vaše selo otkrit ćete sami, uz malo strpljenja. Dovoljno je dva tjedna svake večeri zapisati prognozu za sutra iz dva-tri izvora, a sutradan izmjerenu vrijednost.
Za usporedbu birajte nešto mjerljivo: najvišu dnevnu temperaturu, je li pala kiša i najjači udar vjetra. Izmjerene vrijednosti objavljuje DHMZ za svoje postaje na meteo.hr. Gledajte prosjek, ne pojedini dan, jer svaka prognoza ponekad promaši.
Kod kiše je najjednostavnije bilježiti samo je li pala ili nije. Ako je izvor najavio vjerojatnost od 70 % ili više, a dan je bio suh, upišite promašaj; ako je najavio malu vjerojatnost, a vi ste pokisli, također. Nakon dva tjedna vidjet ćete koji izvor češće pogađa i koji češće diže lažnu uzbunu.
Pazite i da uspoređujete isto. Prognoza za „Split“ u jednoj aplikaciji može biti za centar grada, a u drugoj za točku modela iznad mora ili na brdu iznad Kaštela. Nadmorska visina točke prognoze često objasni razliku od dva-tri stupnja.
Najbolja aplikacija za vrijeme: na što gledati
Dobra aplikacija ne mora biti najljepša. Treba jasno pisati odakle uzima podatke, osvježavati se više puta dnevno, prikazivati prognozu po satima s vjerojatnošću oborina i udarima vjetra te prikazivati službena upozorenja DHMZ-a, a ne vlastite izmišljene alarme.
Za kišu u sljedećih sat-dva nijedna prognoza nije bolja od radarske slike. Za idućih tjedan dana korisnije je gledati trend nego točan broj, o čemu više u članku o prognozi za 10 dana. Kako cijeli lanac od mjerenja do aplikacije izgleda, opisano je u tekstu kako nastaje vremenska prognoza.
Česta pitanja
Koja je najtočnija vremenska prognoza za Hrvatsku?
Ne postoji izvor koji je uvijek najbolji. Službena prognoza DHMZ-a dobra je polazna točka jer je izrađuju prognostičari koji kombiniraju više modela, a u provjeri za 2020. imali su najmanju pogrešku maksimalne temperature za sutra. Za svoje mjesto najbolje je usporediti nekoliko izvora s mjerenjima.
Koja je najbolja aplikacija za vrijeme?
Dobra aplikacija jasno piše odakle uzima podatke, osvježava se više puta dnevno, prikazuje prognozu po satima s vjerojatnošću oborina i udarima vjetra te prikazuje službena upozorenja DHMZ-a. Koja je od njih najtočnija za vaše mjesto, najlakše ćete provjeriti usporedbom s mjerenjima tijekom dva tjedna.
Je li ALADIN točniji od ECMWF-a?
Ovisi o pojavi. ALADIN DHMZ-a ima gušću mrežu od 4 km pa bolje prati obalu, Velebit i lokalne vjetrove, a ECMWF je globalni model koji je u provjerama za Hrvatsku bio najbolji za slabu i umjerenu kišu i za dulje rokove. DHMZ zato za svoje prognoze koristi oba.
Što je DHMZ 7 dana?
Tako ljudi traže sedmodnevnu prognozu za gradove na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (meteo.hr). Prema izvješću DHMZ-a iz 2021., ti meteogrami spajaju prva tri dana iz modela ALADIN i nastavak iz modela ECMWF.
Zašto se prognoze različitih aplikacija razlikuju?
Aplikacije koriste različite modele, različite izračune iz istog dana i različitu obradu podataka. Kad se modeli ne slažu, to je i korisna informacija: vrijeme je nesigurnije, pa je bolje gledati raspon mogućnosti nego jedan broj.
Odakle ovaj web uzima prognozu?
Prognoza za mjesta dolazi preko servisa Open-Meteo, koji za svaku lokaciju kombinira globalne modele ECMWF IFS, DWD ICON i NOAA GFS s europskim modelom ICON-EU gušće mreže. Radarska slika dolazi od servisa RainViewer, a upozorenja izdaje DHMZ.


