Prognoza

Kako nastaje vremenska prognoza: od mjerenja i satelita do modela ALADIN, ECMWF i ICON i prognoze na mobitelu

VDRedakcija8 min čitanja20. studenoga 2026.
Foto: MODIS Land Rapid Response Team, NASA GSFC, Javno vlasništvo (public domain), Wikimedia Commons

Vremenska prognoza nastaje u nekoliko koraka: mjerenja s postaja, satelita, radara, zrakoplova i balona spajaju se u sliku trenutnog stanja atmosfere, a superračunala iz nje fizikalnim jednadžbama računaju kako će se vrijeme mijenjati. Europski centar ECMWF svaki dan prima oko 800 milijuna mjerenja i koristi oko 60 milijuna provjerenih. Rezultate modela poput ECMWF-a, ICON-a i DHMZ-ova ALADIN-a zatim tumače prognostičari, koji izdaju službenu prognozu i upozorenja.

UKRATKO
  • ECMWF dnevno prima oko 800 milijuna mjerenja, a u model ulazi oko 60 milijuna provjerenih, većinom sa satelita.
  • Globalni model ECMWF računa na mreži od oko 9 km, a DHMZ-ov ALADIN za Hrvatsku na mreži od 4 km, do 72 sata unaprijed.
  • Ansambl od 51 prognoze pokazuje koliko je prognoza sigurna.
  • ECMWF je u veljači 2025. uveo u redovnu uporabu model zasnovan na strojnom učenju, AIFS.
  • Službenu prognozu i upozorenja za Hrvatsku izdaje DHMZ; prognostičar je i dalje zadnja karika lanca.

Kad na mobitelu pogledate kakvo će vrijeme biti sutra u Puli, ta brojka iza sebe ima lanac koji kreće od termometra na Zavižanu, preko satelita na 36.000 kilometara visine, do superračunala Europskog centra za srednjoročne prognoze u Bologni. Taj lanac radi danonoćno, nekoliko puta dnevno, i rijetko se o njemu razmišlja.

Kako nastaje vremenska prognoza u šest koraka

Korak Što se događa Tko to radi
1. Mjerenja temperatura, tlak, vlaga, vjetar, oborina na tlu, u zraku i iz svemira meteorološke službe, sateliti, zrakoplovi, brodovi
2. Asimilacija mjerenja se spajaju u sliku trenutnog stanja atmosfere globalni centri poput ECMWF-a
3. Numerički model jednadžbe fizike računaju kako će se to stanje mijenjati ECMWF, DWD, NOAA, DHMZ i drugi
4. Ansambl i obrada više inačica prognoze, ispravke poznatih pogrešaka meteorološke službe i pružatelji podataka
5. Prognostičar tumačenje, službena prognoza i upozorenja DHMZ
6. Prikaz aplikacije, web stranice, televizija razni izdavači

Svaki korak može unijeti pogrešku, ali je i svaki u posljednjim desetljećima znatno napredovao.

Mjerenja: od Zavižana do satelita

Prognoza je onoliko dobra koliko dobro poznajemo današnje vrijeme. Europski centar za srednjoročne prognoze (ECMWF) navodi da svaki dan prima oko 800 milijuna mjerenja, od kojih nakon provjere kvalitete u model ulazi oko 60 milijuna. Većina dolazi sa satelita, s devedesetak satelitskih instrumenata.

Ostatak čine mjerenja na tlu i u zraku. U Hrvatskoj meteorološku mrežu vodi Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). Projekt METMONIC obuhvatio je novu opremu na više od 400 lokacija mjernih postaja, uz Jadran je postavljeno pet meteorološko-oceanografskih plutača, a radarska mreža prvi put pokriva cijelu zemlju. Za visinska mjerenja, koja daju temperaturu, vlagu i vjetar kroz cijelu atmosferu, DHMZ ima Meteorološki i aerološki opservatorij Zagreb-Maksimir.

Zrakoplovi pri polijetanju i slijetanju šalju podatke o vjetru i temperaturi, a brodovi i plutače mjere tlak i temperaturu mora. Nad morem i u planinama mjernih mjesta ima manje nego u nizinskim gradovima, pa model tamo više ovisi o satelitima.

Asimilacija podataka: početno stanje atmosfere

Mjerenja su razbacana po prostoru i vremenu: postaja na Zavižanu mjeri u svojim terminima, satelit prelazi preko Jadrana u svojem terminu, avion šalje podatke dok slijeće na Pleso. Model treba nešto drugo, pravilnu trodimenzionalnu mrežu vrijednosti u jednom trenutku.

Asimilacija podataka to rješava. Uzme se prethodna kratkoročna prognoza kao prvi nacrt i zatim se popravi prema mjerenjima, pri čemu se svakom mjerenju daje težina prema tome koliko mu se vjeruje. ECMWF to radi metodom 4D-Var, koja uzima u obzir i trenutak u kojem je pojedino mjerenje napravljeno. Taj je korak jednako važan kao sam model.

Numerički modeli: ECMWF, ICON i ALADIN

Model dijeli atmosferu na mrežu točaka, vodoravno i u visinu, i u svakoj točki korak po korak računa vjetar, temperaturu, vlagu i tlak prema zakonima fizike. Što je mreža gušća, model bolje vidi Velebit, otoke i lokalne pljuskove, ali treba mnogo više računalne snage.

Model Tko ga računa Razmak točaka Domet i učestalost
ECMWF IFS Europski centar za srednjoročne prognoze oko 9 km, cijeli svijet do 15 dana, četiri izračuna dnevno
ICON Njemačka meteorološka služba (DWD) oko 13 km globalno, gušće nad Europom (ICON-EU) globalno i europsko područje
GFS američka NOAA cijeli svijet do 16 dana, četiri izračuna dnevno
ALADIN DHMZ 4 km, Hrvatska i okolica do 72 sata, četiri izračuna dnevno

Hrvatska je punopravna članica ECMWF-a od 1. siječnja 2016., a s njim surađuje od 1995. DHMZ u izvješću iz 2021. navodi da su proizvodi ECMWF-a glavni izvor za srednjoročnu i dugoročnu prognozu.

ALADIN je model za ograničeno područje. Ne računa cijeli svijet, nego samo Hrvatsku i okolicu, pa na rubovima tog područja treba podatke iz globalnog modela; DHMZ ih uzima iz ECMWF-a. Model je razvijen u međunarodnom konzorciju koji je na poticaj francuske meteorološke službe pokrenut 1990. Karte ALADIN-a za Split, Zadar ili cijeli Jadran, koje ljudi traže kao „aladin karte“, objavljuju se na meteo.hr.

Ansambl: koliko je prognoza sigurna

Jedna prognoza ne govori koliko joj možete vjerovati. Zato ECMWF uz glavnu prognozu računa ansambl od 51 člana, jedne kontrolne prognoze i 50 prognoza s malo izmijenjenim početnim stanjem. Ako se svi slažu, vrijeme je predvidljivo. Ako se razilaze, prognoza je nesigurna i to se mora reći.

Iz ansambala se računa i vjerojatnost oborina koju vidite u prognozi po satima. Kako ansambli pomažu u prognozi za deset i više dana, opisano je u članku o prognozi za 10 dana.

Od modela do prognoze za vaše mjesto

Sirovi izlaz modela vrijedi za točke mreže, a ne za vaš trg ili plažu. Zato se prije prikaza obrađuje. Vrijednosti se preračunavaju na točnu lokaciju, temperatura se ispravlja prema razlici u nadmorskoj visini, a poznate sustavne pogreške modela smanjuju se statističkim metodama.

DHMZ je u izvješću iz 2021. opisao jedan takav primjer. Na nekim malim otocima točka globalnog modela pada u more, pa je srednja kvadratna pogreška maksimalne temperature za sutra bila 4 °C i više. Jednostavno uklanjanje sustavne pogreške, prema DHMZ-u, može takvu prognozu učiniti upotrebljivom. Isti zavod za gradove objavljuje sedmodnevne meteograme koji spajaju prva tri dana iz ALADIN-a i nastavak iz ECMWF-a, kako bi se dobila jedna neprekinuta prognoza.

Slično radi i servis Open-Meteo, iz kojeg dolazi prognoza za mjesta na ovom webu: za svaku lokaciju bira i spaja modele koji ondje najbolje pokrivaju područje. Zato prognoza za Zadar i za Split može dolaziti iz iste kombinacije modela, a opet se razlikovati zbog terena i mora oko grada.

Umjetna inteligencija u vremenskoj prognozi

Najveća novost posljednjih godina su modeli strojnog učenja. Oni ne rješavaju jednadžbe fizike, nego su naučeni na desetljećima podataka o prošlom vremenu. ECMWF je 25. veljače 2025. uveo u redovnu uporabu svoj model AIFS, a ansambl inačicu 1. srpnja 2025. Prema ECMWF-u, takva prognoza troši oko tisuću puta manje energije od klasične.

Ti modeli i dalje ovise o istom početnom stanju, dakle o mjerenjima i asimilaciji. Rade usporedno s klasičnim modelom, a ne umjesto njega.

Prognostičar: zadnja karika lanca

Rezultati modela nisu službena prognoza. Prognostičari DHMZ-a uspoređuju više modela, provjeravaju ih s mjerenjima, radarom i satelitom te znaju kako se koji model ponaša pri buri, jugu ili magli. U provjeri za 2020. prognostičari DHMZ-a imali su manju pogrešku prognoze maksimalne temperature za sutra od svih modela, uključujući ALADIN i ECMWF.

Prognostičari izdaju i upozorenja na opasno vrijeme, po županijama, preko meteo.hr i MeteoAlarma. Ovaj web prikazuje ta upozorenja, ali ih ne izdaje. Prognoza za mjesta na ovom webu dolazi preko servisa Open-Meteo, koji kombinira modele ECMWF, ICON i GFS; više o usporedbi izvora piše u članku koja je najtočnija vremenska prognoza.

Kratka povijest: od olovke do superračunala

Ideja je stara više od stotinu godina. Britanac Lewis Fry Richardson 1922. objavio je kako bi se vrijeme moglo računati jednadžbama i sam je pokušao izračunati prognozu ručno, ali je rezultat bio daleko od stvarnosti. Prvu prognozu na elektroničkom računalu napravila je 1950. skupina Julea Charneyja, u kojoj je bio i John von Neumann, na računalu ENIAC: za prognozu za 24 sata trebala su 24 sata računanja. Prognoza je dakle stizala tek kad je vrijeme već prošlo, ali je dokazala da metoda radi. Već 1954. Švedska je prva računala prognozu u stvarnom vremenu, do 72 sata unaprijed, a 1955. redovne računalne prognoze počele su i u Sjedinjenim Državama.

Danas superračunala takve izračune za cijeli svijet ponavljaju nekoliko puta dnevno, s mrežom od nekoliko kilometara. Prognoza za vrijeme u Puli koju otvorite ujutro rezultat je tog stoljeća razvoja, a i dalje počinje s jednim termometrom koji netko mora održavati.

Česta pitanja

Kako nastaje vremenska prognoza?

Najprije se prikupe mjerenja s meteoroloških postaja, satelita, radara, zrakoplova, brodova i balona. Iz njih se izračuna početno stanje atmosfere, a numerički model na superračunalu fizikalnim jednadžbama računa kako će se ono mijenjati. Rezultate zatim obrađuju i tumače prognostičari.

Što je ALADIN?

ALADIN je numerički model za ograničeno područje koji je razvijen u međunarodnom konzorciju pokrenutom 1990. na poticaj francuske meteorološke službe. DHMZ ga koristi za prognozu do 72 sata unaprijed na mreži od 4 km, s rubnim uvjetima iz europskog modela ECMWF. Karte modela ALADIN objavljuju se na meteo.hr.

Što je ECMWF?

To je Europski centar za srednjoročne prognoze, međuvladina organizacija čija je Hrvatska punopravna članica od 1. siječnja 2016. Njegov model IFS računa globalnu prognozu na mreži od oko 9 km i ansambl od 51 člana do 15 dana unaprijed.

Što je model ICON?

ICON je numerički model Njemačke meteorološke službe (DWD). Globalna inačica ima razmak točaka oko 13 km, a europski dio ICON-EU gušću mrežu. Koriste ga i mnoge aplikacije za vrijeme.

Hoće li umjetna inteligencija zamijeniti meteorologe?

Modeli strojnog učenja već su u redovnoj uporabi: ECMWF je svoj AIFS uveo 25. veljače 2025., a ansambl inačicu 1. srpnja 2025. Oni se uče na podacima i ne zamjenjuju mjerenja ni klasične modele, nego rade uz njih. Upozorenja i odluke i dalje donose ljudi.

Tko izdaje službenu prognozu u Hrvatskoj?

Službenu prognozu i upozorenja na opasno vrijeme izdaje Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) i objavljuje ih na meteo.hr i meteoalarm.org. O mjerama zaštite odlučuje civilna zaštita.

kako nastaje vremenska prognozašto je vremenska prognozaaladin kartealadin splitaladin zadar

Povezani članci