Maestral je ljetni vjetar s mora koji na hrvatskoj obali puše iz sjeverozapadnog i zapadnog smjera. Zapuše između 8 i 9 sati, najjači je oko 14 sati, a smiri se oko 18 sati ili najkasnije u zalazu sunca. Puše umjereno, najčešće 5 do 8 m/s, i prati lijepo vrijeme. Noću ga zamjenjuje slab burin s kopna, a ljetnu rutinu prekidaju tramontana, lebić i iznenadni neverin uz grmljavinu.
- Maestral puše danju, od jutra do zalaska sunca, najjače oko 14 sati, najčešće 5 do 8 m/s.
- Burin je slab noćni i jutarnji vjetar s kopna prema moru.
- Tramontana je hladan sjeverac, sličan buri, ali ujednačeniji i nikad tako jak.
- Lebić ili garbin je jugozapadnjak koji udara ravno u obalu i diže visoko more.
- Neverin je kratka, nagla ljetna oluja s jakim udarima vjetra, pljuskom i grmljavinom.
Ljeto na Jadranu ima svoj ritam, a vjetar ga drži točnije od sata. Ujutro je more mirno kao ulje, oko podneva po njemu se počnu ljeskati bijele kreste, a predvečer se sve ponovno smiri. To je maestral, vjetar zbog kojeg se na rivama čeka popodnevno osvježenje, a u Viganju na Pelješcu jedra za daske i zmajeve.
Uz njega ljeti pušu i drugi vjetrovi, neki jedva primjetni, a neki opasni. Ovo je pregled onih koje svatko tko ljeti boravi na moru treba prepoznati.
Kada puše maestral
Maestral je stalni, vlažni ljetni vjetar koji na hrvatskoj obali puše iz sjeverozapadnog i zapadnog smjera. Hrvatska enciklopedija opisuje njegov dnevni hod vrlo precizno:
| Doba dana | Što radi maestral |
|---|---|
| 8 do 9 sati | počinje puhati |
| oko 14 sati | najjači |
| oko 18 sati, najkasnije u zalazu sunca | smiruje se |
| noć i rano jutro | ne puše, umjesto njega puše burin |
Brzina mu je najčešće 5 do 8 m/s, otprilike 18 do 29 km/h, što na Beaufortovoj ljestvici odgovara slabom do umjerenom vjetru, 3 do 4 bofora. Dovoljno je za ugodno jedrenje, a premalo da bi bio opasan za iskusnog nautičara.
Ime dolazi od talijanskog maestrale, a ono od latinskog izraza za „glavni vjetar”. Ime je zasluženo, jer ljeti puše gotovo po satu.
Kako nastaje maestral
Maestral je u osnovi dnevni vjetar s mora na kopno. Danju se kopno grije brže od mora, topli zrak nad njim se diže, a hladniji zrak s mora struji prema obali da ga zamijeni. Na hrvatskoj obali taj dnevni vjetar puše iz sjeverozapadnog i zapadnog smjera.
Zato maestral treba sunce. Kad je ljeto stabilno, vedro i toplo, puše dan za danom, a kad se vrijeme pokvari, njegov se dnevni ritam prekida.
Maestral je pratilac lijepog vremena i ublažava ljetnu sparinu. Za Split, Hvar ili Korčulu to znači podnošljivo popodne, a za kupače osvježenje bez naglih promjena. Kako će puhati sutra, najbolje se vidi u prognozi po satima za Split, vremenu na Hvaru ili vremenu u Orebiću, nedaleko od Viganja.
Burin: noćni vjetar s kopna
Burin je maestralova noćna sjena. To je slab ljetni vjetar koji puše s kopna prema moru noću i u prvom dijelu jutra.
Nastaje obrnutim mehanizmom: noću se kopno ohladi brže od mora, pa se hladniji zrak s kopna spušta prema moru. Rano jutro, prije nego što zapuše maestral, zato je obično najmirniji dio dana za isplovljavanje iz uvale.
Burin je slab, a po njemu se vidi ono što i po maestralu: dok se ta dva vjetra smjenjuju, vrijeme je stabilno.
Zmorac: blagi dnevni vjetar s mora
Uz obalu ljeti danju puše i zmorac ili smorac. To je slab vjetar s mora prema kopnu koji počinje kao lagani jugoistočnjak, zatim okreće na jug i jugozapad, najjači je u ranim popodnevnim satima, a predvečer utihne.
Zmorac i burin dva su lica iste ljetne izmjene zraka između kopna i mora: danju s mora, noću s kopna. Dok se ta izmjena ponavlja iz dana u dan, ljeto je stabilno.
Kad vjetar s kopna postane opasan za kupače
Burin je slab, ali svaki vjetar s kopna ima istu nezgodnu stranu: nosi prema pučini sve što pluta. Napuhani madraci, kolutovi i daske za veslanje odnose se brže nego što se čini, a povratak protiv vjetra je težak.
Zato se ujutro, dok puše burin, a osobito kad zapuše bura ili tramontana, djeca na madracima ne puštaju dalje od plićaka. Isto vrijedi za kajak i malu brodicu bez motora.
Tramontana: sjeverac koji nije bura
Tramontana je hladan i suh sjeverni vjetar koji se spušta s planina prema moru. Na prvi pogled slična je buri, ali razlika je velika: tramontana je ujednačenija, nije mahovita i nikad nije tako jaka kao bura.
Uz tramontanu je obično vedro. Uz samu obalu može djelovati bezazleno, ali dalje od obale jača i stvara velike valove, što iznenadi nautičare koji su isplovili iz zavjetrine. Oštru zimsku tramontanu na Kvarneru zovu kvarnara.
O buri, njezinoj snažnijoj i mahovitoj rođakinji, piše tekst bura.
Lebić ili garbin: jugozapadnjak
Lebić ili garbin jugozapadni je vjetar koji udara okomito na obalu. Često nastaje nakon juga, kad se ciklona pomakne prema sjeveroistoku. Vlažan je i umjereno topao, donosi obilnu oborinu, a zimi može biti vrlo snažan.
Opasan je jer diže razinu mora i velike valove uz obalu. Većina luka na istočnoj obali Jadrana od lebića je dobro zaklonjena, ali otvorene rive nisu: za jakog garbina 1999. poplavljena je splitska riva, a valovi su doprli do Dioklecijanove palače.
Kad se najavljuje lebić, dobro je pratiti upozorenja DHMZ-a i radarsku sliku oborina, jer vlažan jugozapadni vjetar nosi i kišu.
Neverin: ljetna oluja koja dolazi naglo
Neverin, ili nevera, nije stalni vjetar nego kratkotrajna, nagla oluja na moru. Najčešće se javlja ljeti, nakon vrućih dana, kad nad morem ili kopnom nastanu grmljavinski oblaci. Obično nailazi sa zapada, s otvorenog mora.
Ono što neverin čini opasnim jest brzina. More je mirno, a za nekoliko minuta stignu udari vjetra koji mogu doseći orkansku jačinu, uz pljusak i grmljavinu. Sve to obično traje kratko, ali valovi se dignu brzo i opasni su za male brodice.
Nautički vodiči kao znakove neverina navode nagli muk nakon sparnog dana, tamne oblake koji rastu na zapadu i daleku grmljavinu s pučine. Kad se to vidi, bolje je odmah krenuti prema zaklonjenoj uvali nego čekati da prvi udar stigne na otvorenom.
DHMZ nevere najavljuje u prognozi za pomorce, primjerice rečenicom „Moguće su nevere”, a kad se očekuje jače nevrijeme, izdaje i upozorenje na grmljavinsku oluju. Kako se ono čita, opisuje tekst upozorenje na grmljavinsku oluju, a o samoj grmljavini piše tekst grmljavina.
Ruža vjetrova na Jadranu
Stari pomorci imenovali su svaki vjetar prema smjeru iz kojeg puše. Imena se razlikuju od mjesta do mjesta, ali osnovna ruža vjetrova izgleda ovako:
| Smjer iz kojeg puše | Naziv | Ukratko |
|---|---|---|
| sjever | tramontana | hladna, ujednačena, uz vedro vrijeme |
| sjeveroistok | bura | hladna, suha, vrlo mahovita |
| istok | levanat | istočni vjetar |
| jugoistok | jugo (široko) | toplo, vlažno, diže valove |
| jug | oštro | južni vjetar, teško ga je odvojiti od juga |
| jugozapad | lebić, garbin | udara u obalu, diže more |
| zapad | pulenat | zapadni vjetar |
| sjeverozapad | maestral | ljetni dnevni vjetar lijepog vremena |
Uz te glavne vjetrove ljeti pušu i lokalni dnevni vjetrovi, poput burina noću i zmorca danju.
Kako pratiti ljetni vjetar
Za kupanje i izlet brodicom najkorisnija je prognoza po satima, jer pokazuje i srednju brzinu i udare za svaki sat. Pretraga „vjetar Split” vrlo je česta, a odgovor je isti za svako mjesto: pogledajte satnu prognozu i obratite pažnju na udare, ne samo na srednju brzinu.
DHMZ izdaje upozorenja na vjetar i za šest obalnih područja, do 12 nautičkih milja od obale, prema najjačim očekivanim udarima. DHMZ navodi da na Jadranu jak vjetar puše otprilike svaki treći dan, pa je žuto upozorenje za more razmjerno često i ljeti ga ne treba shvatiti kao uzbunu, nego kao poziv da se plovidba planira pažljivije, osobito manjim brodicama i gumenjacima. Pregled za Dalmaciju je na stranici upozorenja za Splitsko-dalmatinsku županiju, a sve ostalo na stranici upozorenja za cijelu Hrvatsku.
Za plovidbu vrijedi službena prognoza za pomorce koju izdaje DHMZ. Kako je čitati i što znače čvorovi i bofori, objašnjava tekst prognoza za nautičare. A ako ste došli zbog mora, pogledajte i temperaturu mora u Splitu.
Česta pitanja
Kada puše maestral?
Maestral puše ljeti, za stabilnog i lijepog vremena. Zapuše između 8 i 9 sati ujutro, najjači je oko 14 sati, a smiri se oko 18 sati ili najkasnije u zalazu sunca. Kad se vrijeme pokvari, taj dnevni ritam se prekida.
Kako nastaje maestral?
Maestral je ljetni dnevni vjetar s mora na kopno. Danju se kopno zagrije brže od mora, zrak se nad njim diže, a hladniji zrak s mora struji prema obali. Na hrvatskoj obali taj dnevni vjetar puše iz sjeverozapadnog i zapadnog smjera.
Koliko jako puše maestral?
Maestral je umjeren vjetar, najčešće brzine 5 do 8 m/s, odnosno 18 do 29 km/h ili 3 do 4 bofora. Najjači je oko 14 sati, pa je za manje brodice i daske najmirnije jutro ili kasno popodne.
Što je burin?
Burin je slab ljetni vjetar koji puše s kopna prema moru noću i u prvom dijelu jutra. Nastaje jer se kopno noću ohladi brže od mora, pa hladniji zrak s kopna klizi prema moru.
Što je neverin?
Neverin je kratkotrajna, nagla ljetna oluja na moru, s jakim udarima vjetra, pljuskom i grmljavinom. Obično nailazi sa zapada, s otvorenog mora, i traje kratko, ali može dići opasne valove. DHMZ ga najavljuje u prognozama za pomorce izrazima poput „moguće su nevere”.
Kako se zove jugozapadni vjetar?
Jugozapadni vjetar na Jadranu zove se lebić ili garbin. Često zapuše nakon juga, kad se ciklona pomakne prema sjeveroistoku. Udara okomito na obalu, diže velike valove i razinu mora.


