Obilna kiša postaje opasna na dva načina: kad u sat ili dva padne toliko vode da odvodi i potoci ne mogu primiti, nastaju bujične i urbane poplave, a kad danima pada nad slivom Save, Kupe ili Drave, rastu vodostaji i prijeti riječna poplava. Na kišu upozorava DHMZ u četiri boje i u tekstu upozorenja navodi moguće bujične poplave, a obranu od riječnih poplava vode Hrvatske vode. Kad voda krene, ne ulazite u nju pješice ni autom, jer već 30 cm brze vode može odnijeti većinu automobila.
- Bujične i urbane poplave nastaju za sat ili dva jake kiše, riječne poplave nakon više dana kiše nad slivom.
- DHMZ izdaje upozorenja na kišu i grmljavinsko nevrijeme; mogućnost poplave opisuje u tekstu upozorenja.
- Hrvatske vode proglašavaju pripremno stanje, redovnu i izvanrednu obranu od poplava te izvanredno stanje.
- U Zadru je u rujnu 1986. u 24 sata palo 352,2 mm kiše, a 11. rujna 2017. oko 285 mm.
- Prema američkoj meteorološkoj službi, 15 cm brze vode može oboriti odraslu osobu, a 30 cm odnijeti većinu automobila.
Riječ nevrijeme u Hrvatskoj najčešće znači vjetar i grmljavinu, ali neke od najtežih nesreća u posljednjih šezdeset godina donijela je voda. Zagreb 1964., Zadar 1986. i 2017., Gunja 2014.: svaki od tih datuma ljudi u tim mjestima pamte bolje od bilo koje bure.
Obilna kiša, bujica i riječna poplava: u čemu je razlika
Nije svaka poplava ista, a o vrsti ovisi koliko vremena imate.
Bujične i urbane poplave nastaju za sat ili dva jake kiše. Potoci na strmim padinama nabujaju u nekoliko minuta, a u gradovima se kanalizacija napuni pa voda izlazi iz šahtova i puni podvožnjake. Takve poplave često donose ljetna grmljavinska nevremena i jesenske ciklone na obali.
Riječne poplave nastaju nakon više dana kiše nad velikim slivom, često uz otapanje snijega u planinama. Vodostaj Save, Kupe ili Drave raste danima, pa ima vremena za obranu, ali kad nasip popusti, voda se širi kilometrima.
Na obali postoji i treći slučaj. Kad jako jugo podigne more, rive u Splitu ili Zadru plave i bez kiše, a kiša koja tada padne teže otječe. O tome više u tekstu o jugu.
Koliko je to 100 mm kiše
Količina kiše izražava se u milimetrima, a jedan milimetar znači jednu litru vode na četvornom metru. Kad se kaže da je u Zadru palo 285 mm, to znači 285 litara na svaki četvorni metar krova, ceste i dvorišta. Ravni krov od 100 četvornih metara tada primi 28.500 litara vode.
Za gradske poplave važnije je koliko padne u kratkom vremenu. U olujnom nevremenu 19. srpnja 2023. na postaji Zagreb-Maksimir palo je 34,6 mm u 30 minuta, a 22,5 mm u samo deset minuta. Prema procjeni DHMZ-a, takva desetominutna količina ponavlja se u prosjeku jednom u gotovo 50 godina. Najveća polusatna količina na toj postaji od 1961. bila je 45,0 mm, u kolovozu 1989.
Kanalizacija i odvodi računaju se na kišu koja se ponavlja češće, pa pri ovakvim količinama voda izlazi na ulice. Prvo se pune podvožnjaci, podrumi i niži dijelovi kvartova, i to u nekoliko minuta.
Kako DHMZ upozorava na obilnu kišu
Državni hidrometeorološki zavod izdaje upozorenja na kišu u četiri boje, po županijama i do 72 sata unaprijed. Zasebnog upozorenja na poplavu nema. Od 2015. godine DHMZ u tekstu upozorenja na obilnu kišu ili grmljavinsko nevrijeme navodi i moguće bujične i urbane poplave.
Primjer iz kolovoza 2025. za splitsku regiju: narančasto upozorenje za grmljavinsko nevrijeme uz moguću veću količinu oborine u kratkom vremenu, bujične i urbane poplave i tuču. Kad u upozorenju vidite te riječi, auto ne ostavljajte u podvožnjaku ni uz potok, a podrum ne koristite kao spremište za stvari koje vam trebaju.
Upozorenja za svoju županiju pratite na stranici upozorenja, a približavanje pljuskova na radaru. Kako se razlikuju razine opasnosti kod grmljavine objašnjava tekst o upozorenju na grmljavinsku oluju.
Kako upozoravaju Hrvatske vode: stupnjevi obrane od poplava
Za rijeke je zadužen drugi sustav. DHMZ svakodnevno objavljuje hidrološku prognozu s vodostajima Save, Kupe, Drave, Mure i Dunava, a obranu od poplava planiraju i provode Hrvatske vode prema Državnom planu obrane od poplava. Mjere se proglašavaju prema vodostaju na pojedinoj postaji.
| Stupanj | Kada se proglašava | Što to znači za stanovnike |
|---|---|---|
| Pripremno stanje | Vodostaj raste prema kritičnoj razini | Ekipe se pripremaju, pratite obavijesti |
| Redovna obrana | Voda dosegne prvu propisanu razinu | Obilasci nasipa, dežurstva |
| Izvanredna obrana | Voda dosegne višu propisanu razinu | Intervencije na nasipima, moguće evakuacije |
| Izvanredno stanje | Iznimno visoki vodostaji | Uključuje se cijeli sustav civilne zaštite |
Granične vrijednosti vodostaja za svaku postaju propisane su u prilozima plana. Ako živite uz rijeku, korisno je znati kako se zove najbliža vodomjerna postaja i na kojoj se razini proglašava redovna obrana.
Najveće poplave u Hrvatskoj: Zagreb, Zadar, Gunja
| Datum | Mjesto | Što se dogodilo |
|---|---|---|
| 25. i 26. listopada 1964. | Zagreb | Sava probila nasipe i poplavila velik dio grada |
| 10. i 11. rujna 1986. | Zadar | 352,2 mm kiše u 24 sata |
| 17. svibnja 2014. | Rajevo Selo, Račinovci, Gunja | Sava probila nasipe, poplavljena županjska Posavina |
| 11. rujna 2017. | Zadar i Zemunik | oko 285 mm u Zadru i oko 325 mm u Zemuniku |
Zadarski primjer pokazuje koliko kiša u kratkom vremenu znači više od dnevne sume. Prema priopćenju DHMZ-a, najveći dio kiše 11. rujna 2017. pao je u svega dva sata, i to je izazvalo bujične poplave. Za usporedbu, prosječna rujanska količina kiše u Zadru je 105,7 mm, a 1986. u cijelom je rujnu palo 374,5 mm.
Poplava u Posavini 2014. bila je drugačija. Sava je danima rasla nakon obilnih kiša u slivu, a 17. svibnja oko 15 sati nasip je popustio kod Rajevog Sela i kod Račinovaca, u razmaku od četvrt sata. Voda je ušla u Gunju i okolna sela, a stanovnici su evakuirani. Tko želi pratiti vrijeme u tom kraju, ima stranice za Županju i Vukovarsko-srijemsku županiju.
Što napraviti prije, tijekom i nakon poplave
Vlada je na portalu gov.hr objavila upute za građane. Najvažnije su ove.
Prije poplave. Ako živite u području koje plavi, razdvojite strujne krugove prizemlja i kata te bojler, utičnice i uređaje postavite više. Oluke i odvode držite čistima od lišća. Pripremite ruksak s dokumentima, lijekovima, punjačem i svjetiljkom.
Tijekom poplave. Pratite obavijesti na radiju, televiziji i internetu. Isključite struju, vrijedne stvari prenesite na kat, a ako je potrebno, sklonite se i sami na viši kat ili na povišeno mjesto. Ne pijte vodu iz vodovoda i bunara jer može biti onečišćena. Ne hodajte kroz poplavnu vodu.
Nakon poplave. Surađujte s komunalnim službama u čišćenju i provedite dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju prostora i bunara. Štetu fotografirajte prije čišćenja. Poplavljene bunare prije korištenja treba ispitati i dezinficirati, a dok nadležni ne potvrde da je voda iz vodovoda ispravna, koristite prokuhanu ili flaširanu vodu.
Voda na cesti: zašto se ne vozi kroz poplavu
Najviše ljudi strada u autu, jer se dubina i brzina vode s vozačkog sjedala ne mogu procijeniti. Američka meteorološka služba (NWS) navodi ove brojke:
- 15 cm vode koja brzo teče može oboriti odraslu osobu
- 30 cm vode koja brzo teče može odnijeti većinu automobila
- 60 cm vode može odnijeti i terence i kamione
Ako vas voda uhvati u autu, uputa s gov.hr je jasna: upalite svjetla i žmigavce, otkopčajte pojas, otvorite prozore i izađite iz vozila prema višem terenu. Podvožnjaci u gradovima pune se prvi, pa ih za vrijeme pljuska zaobiđite.
Gdje pratiti kišu i vodostaje
Za idućih nekoliko dana gledajte prognozu po danima, na primjer prognozu za Zagreb za 15 dana, jer višednevna kiša nad slivom najavljuje rast rijeka. Za idućih nekoliko sati gledajte prognozu po satima za svoje mjesto, primjerice vrijeme u Karlovcu, gdje se sastaju četiri rijeke, ili vrijeme u Zadru.
Za rijeke pratite hidrološku prognozu na meteo.hr. U njoj DHMZ opisuje trend vodostaja Save, Kupe, Drave, Mure i Dunava za idućih nekoliko dana i navodi postaje na kojima je proglašeno pripremno stanje ili obrana od poplava. Ako se ime vaše postaje pojavi na tom popisu, vrijeme je da provjerite podrum, pumpu i plan odlaska.
Kad pljusak već pada, najbrže informacije daje radar. Kako na njemu prepoznati jaku kišu objašnjava tekst o radaru oborina. O evakuaciji i mjerama na terenu odlučuju civilna zaštita i lokalne vlasti, a broj za hitne slučajeve je 112.
Česta pitanja
Kako nastaje poplava?
Poplava nastaje kad padne više vode nego što tlo, odvodi, potoci i rijeke mogu primiti. Kod bujica je uzrok kratka, jaka kiša nad strmim terenom ili gradom, a kod riječnih poplava dugotrajna kiša i otapanje snijega nad velikim slivom. Na obali more podignuto jugom može dodatno usporiti otjecanje.
Kada je bila poplava u Gunji?
Sava je 17. svibnja 2014. oko 15 sati probila nasip kod Rajevog Sela i kod Račinovaca. Voda je poplavila Gunju, Rajevo Selo, Račinovce i druga sela županjske Posavine. To je jedna od najtežih poplava u novijoj hrvatskoj povijesti.
Kada je bila poplava u Zagrebu?
Najveća poplava u Zagrebu dogodila se u noći s 25. na 26. listopada 1964., kad je Sava probila nasipe i poplavila velik dio grada. Nakon nje izgrađen je sustav obrane od poplava s odteretnim kanalom Sava–Odra. Kraće urbane poplave nakon pljuskova i danas se događaju u podvožnjacima i nižim ulicama.
Što napraviti ako mi voda ulazi u kuću?
Isključite struju na glavnoj sklopki ako to možete napraviti na suhom, a vrijedne stvari i dokumente prenesite na viši kat. Ne pijte vodu iz vodovoda dok nadležni ne potvrde da je ispravna. Ako ste ugroženi, zovite 112 i slijedite upute civilne zaštite.
Smije li se voziti kroz poplavljenu cestu?
Ne. Dubina i brzina vode na cesti ne mogu se procijeniti, a ispod vode može nedostajati asfalt ili poklopac šahta. Prema američkoj meteorološkoj službi, 30 cm brze vode može odnijeti većinu automobila. Okrenite se i nađite drugi put.
Gdje vidjeti hoće li danas padati jaka kiša?
Prognozu po satima i očekivanu količinu kiše za svoje mjesto vidite u prognozi, a trenutne pljuskove na radarskoj slici. Službena upozorenja na kišu po županijama objavljuje DHMZ na meteo.hr. Stanje rijeka i mjere obrane od poplava objavljuju DHMZ u hidrološkoj prognozi i Hrvatske vode.


